Ekonomska analitičarka Vedrana Pribičević, profesorica makroekonomije u Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta, u N1 Studiju uživo komentirala je gospodarsku situaciju u zemlji i što možemo očekivati nakon drugog vala pandemije.
Vedrana Pribičević smatra da Vlada nije učinila puno kad se govori o mjerama za spas hrvatskog gospodarstva.
“Sve mjere su obuhvaćene EU programom SURE koji je namijenjen očuvanju radnih mjesta. Nema besplatnog ručka, to nije novac s neba. Hrvatskoj je dodijeljena milijarda eura u toj SURE shemi što znači da će se ti izdaci financirati izdavanjem obveznica na europskoj razini. Sve ćemo to morati otplatiti. Vlada ne daje ništa, daje EU, Vlada je samo administrator tih mjera”, rekla je Pribičević i dodala:
“Nažalost, Hrvatska može biti sretna što je ušla u EU jer da nismo, ne bismo imali načina uopće izdržati bez drastičnog porasta nezaposlenih. Kad su u Vladi vidjeli što se događa, da je ekonomija stala, počeli su dijeliti potpore i kome treba i ne treba, bez kontrole, skoro nasumično. Sad je to bolje strukturirano. Međutim, velik broj raznih kriterija koje treba zadovoljiti povećava količinu administracije i pitanje je koliko brzo će se taj novac moći doznačiti tvrtkama, a onda i radnicima.”
Smatra da se “nered i kaos” koji vladaju u hrvatskoj administraciji, kod EU fondova jako dobro vide, a kao velik problem ističe protočnost do krajnjeg korisnika.
Komentirajući dug bolnica i ljekarni veledrogerijama, Pribičević je kazala: “To nije nova situacija. Država konstantno ima dugove prema veledrogerijama jer je država jedini kupac onoga što veledrogerije prodaju. Kao takva ima tržišnu noć i može diktirati uvjete plaćanja i ona to obilato koristi. Tako se propušta reforma zdravstvenog sustava, da se poveća efikasnot, da se smanje krađe, da se postave menadžeri da vode bolnice. Postoji fama da su vrhunski liječnici i vrhunski menadžeri, a to nije istina uglavnom. Instituciju ravnatelja treba profesionalizirati. Dug je strukturni problem koji se ne može riješiti odmah.”
#related-news_0
Je li onda moralno od države da u toj situaciji, kad je sama družna milijarde, od građana traži povrat dugova skidanjem moratorija na ovrhe? “Država ima metodu prisile, to je ono čega s najviše treba bojati. Ista pravila ne vrijede za državu i građane, i u konačnici za tvrtke. To je tužno jer država bi trebala biti ta koja ne bi trebala biti generator nelikvidnosti u sustavu, a čini se da jest”, istaknula je Pribičević.
Govoreći o tome što možemo očekivati, rekla je da jedino kinesko gospodarstvo u svijetu raste. “Iz velike recesije 2007./8. svijet je izvukla Kina svojim rastom i porastom potražnje i uvozom iz Europe, SAD-a itd. Možda će to biti slučaj opet. Oporavak će biti jako različit. Za neke zemlje, kao što je Hrvatska, trajat će duže iz istih razoga kao 2008., a kod nekih zemalja će se brzo vratiti na prethodnu godinu.”
Kaže da su na krizu najotporniji izvoznici i oni koji su se uspjeli prilagoditi, no to nema veze s državom.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.