Dok prosječni građanin ove zemlje cijeli radni vijek mora otplaćivati stambeni kredit i boriti se s nepovoljnim kamatnim stopama, neki su, zahvaljujući svom položaju, do stanova dolazili brzo i lako... I nije im bio dovoljan samo jedan!
Ljiljana Maravić Pirš, zagrebačka odvjetnica, zastupajući svoje klijente, došla je do saznanja da neki članovi gradskih komisija za izdavanje uporabnih dozvola dobivaju stanove od investitora kojima izdaju dozvole. Prije nekoliko mjeseci jedan od njezinih klijenata pokazao je dokumente koji teško kompromitiraju neke od zaposlenika zagrebačke Gradske uprave. Ono što sam ja primijetila, radi se o periodu barem desetak, petnaest godina i taj mehanizam i dalje funkcionira. Postoje odgovarajući investitori, odgovarajući članovi komisija i postoje stanovi na njihovo ime, kaže Ljiljana Maravić Pirš.
A članovi komisija uporabne su dozvole izdavali građevinarima iako stanovi nisu bili spremni za useljenje. Zauzvrat su ih građevinari nagrađivali, ni manje ni više nego stanovima i garažama. I to ne jednim stanom, u nekim slučajevima, navodno, radi se i o nekoliko njih. Tu svakako moramo postaviti pitanje kako je moguće da jedan zaposlenik Gradske uprave ima čak sedam stambenih jedinica, a radi za prosječnu hrvatsku plaću. Pritom nijedan od tih stanova nije pod hipotekom, svi su kreditno neopterećeni.
Mlada novinarka Jana Peršić pokušala je od Gradske uprave dobiti popis članova komisija u Gradu Zagrebu i njihove adrese u posljednjih petnaest godina kako bi istražila tko je komu pogodovao. Međutim, odgovorili su joj kako joj ne mogu dati te podatke jer podliježu Zakonu o zaštiti osobnih podataka i Zakonu o zaštiti tajnosti podataka. Ako novinari ne mogu doći do tih podataka, ne možemo očekivati da će se otkriti moguće kriminalne radnje.
PROČITAJTE JOŠ
Gostujući u emisiji “Nedjeljom u dva”, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić kazao je kako nema saznanja o takvim slučajevima i da ne vidi razloga da podaci o tim zaposlenicima ne budu javni. Naime, na upit naše novinarke o imenima ljudi koji su radili u tim komisijama, od Gradske uprave dobila je odbijenicu uz objašnjenje da su podaci tajni jer podliježu Zakonu o zaštiti osobnih podataka i Zakonu o zaštiti tajnosti podataka.
Anamarija Musa, povjerenica za informiranje, kaže kako u takvim slučajevima ne vrijedi ograničenje o zaštiti osobnih podataka jer te osobe u tim tijelima ne nastupaju kao građani, već kao predstavnici organizacija, stručnjaci i u svakom slučaju javnost ima pravo znati tko su oni, piše HRT.
