Kandidacijska lista za parlamentarne izbore na kojoj ne bude 40 posto oba spola smatrat će se pravovaljanom, ali njen predlagatelj podliježe prekršajnoj odgovornosti i može biti kažnjen do 50 tisuća kuna, proistječe iz priopćenja Državnog izbornog povjerenstva (DIP).
Kandidacijska lista za parlamentarne izbore na kojoj ne bude 40 posto oba spola smatrat će se pravovaljanom, ali njen predlagatelj podliježe prekršajnoj odgovornosti i može biti kažnjen do 50 tisuća kuna, proistječe iz priopćenja Državnog izbornog povjerenstva (DIP).
VEZANE VIJESTI
DIP, naime, objašnjava da, iako je Odlukom i rješenjem Ustavnog suda od 24. rujna ukinut dio članka Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izborima zastupnika kojim je propisano da lista na kojoj nije zastupljeno najmanje 40 posto pripadnika svakog spola nije pravovaljana, Ustavni sud je u obrazloženju te odluke naglasio da “iz pravnog poretka nije brisan dio članka 35. Zakona o ravnopravnosti spolova koji se odnosi na Hrvatski sabor, a kojim je propisano da će se političke stranke i drugi ovlašteni predlagatelji ‘izbornih lista’ kazniti za prekršaj novčanom kaznom od 50.000 kuna ako prilikom predlaganja lista kandidata (…) ne poštuju načelo ravnopravnosti spolova utvrđeno čankom 15. Zakona o ravnopravnosti spolova”.
“Zato, one stranačke i neovisne liste na izborima za zastupnike u Hrvatski sabor na kojima ne bude zastupljeno 40 posto pripadnika oba spola podliježu prekršajnoj odgovornosti na temelju članka 35. Zakona o ravnopravnosti spolova sa zapriječenom kaznom u visini od 50.000 kuna”, precizira Povjerenstvo.
DIP navodi da je člankom 21. a Zakona o izborima zastupnika propisano da su kod predlaganja stranačkih i neovisnih lista za izbor zastupnika, predlagatelji dužni poštivati načelo ravnopravnosti spolova i voditi računa o uravnoteženoj zastupljenosti žena i muškaraca na listama. Lista za izbor zastupnika u skladu je s tim načelima ako je na njoj najmanje 40 posto pripadnika svakog spola, a to vrijedi za stranačke i neovisne lista u I.-XI. izbornoj jedinici (deset u Hrvatskoj i jedinici za ‘dijasporu’).
Člankom 12. st. 1. Zakona o ravnopravnosti spolova propisano je da će se provođenjem posebnih mjera promicati ravnopravno sudjelovanje žena i muškaraca u tijelima zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti, uključujući javne službe te postupno povećavati uključivanje podzastupljenog spola tako da njegova zastupljenost dosegne razinu njegova udjela u ukupnom stanovništvu države. U smislu članka 15. st. 2. tog Zakona, postupno povećanje podzastupljenog spola mora se postići najkasnije prigodom provedbe trećih redovitih izbora od dana stupanja na snagu toga Zakona.
S obzirom da je Zakon o izborima zastupnika, kao zakon kojim se propisuje provedba određene vrste izbora, lex specialis u odnosu na Zakon o ravnopravnosti spolova, DIP upozorava da se zastupljenost pripadnika oba spola u visini od 40 posto na stranačkim i neovisnim listama mora osigurati već na parlamentarnim izborima u nedjelju, 8. studenoga.
