Luka Stanzl/Igor Kralj/PIXSELL/Ilustracija

N1 je iz više izvora bliskih aferi Beroš-Petrač doznao da je sumnja na moguću kompromitaciju izvida europskih tužitelja (EPPO) pala na policiju. Šutnja iz policije je alarmantna.

Naime, policijski istražitelji mjesecima su surađivali s EPPO-om na ovom slučaju pa su došli do informacija o dokazima što ih imaju i protiv Beroša i protiv Petrača. Petrači su uoči finalizacije akcije i serije uhićenja uspjeli pobjeći iz Hrvatske, ali se sada jedan po jedan vraćaju kako bi sudjelovali u nastavku istrage.

Odluka o nadležnosti

Tu je istragu glavni državni odvjetnik Ivan Turudić dodijelio USKOK-u. Oni, zajedno s Turudićem, tvrde da su u dva tjedna izvide protiv Vilija Beroša, Krešimira Rotima i Saše Pozdera proveli sami, bez pomoći policijskih istražitelja.

Ipak, kada su dogovarali finalizaciju akcije kontaktirali su Policijski nacionalni ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (PNUSKOK), čiji su inspektori 15. studenog i upali u Berošev dom, te ga uhitili.

A što kaže EPPO?

EPPO je u četvrtak potvrdio da je uhićenja Beroša i ostalih planirao realizirati 19. studenog. Jesu li policijski istražitelji koji su trebali krenuti u akciju taj podatak znali?

Ako se pogleda kronologija – informacija o mogućem Beroševom uhićenju pojavila se još na samom kraju listopada. U idućim danima politički i zdravstveni krugovi brujali su u tome. Informacija je došla i do većine medijskih kuća.

USKOK tih dana, kako je potvrdio sam glavni državni odvjetnik, intenzivno provodi izvide protiv Beroša i ostalih. EPPO pak zaključuje izvide koji traju od sredine godine.

Što je radila policija?

EPPO o svojim izvidima nije službeno izvještavao USKOK, a ni USKOK ništa nije prijavio EPPO-u. Zanimljivo je da se samo policija nije oglasila nakon Beroševog uhićenja iako, uobičajeno, potvrdi dovršetak kriminalističkog istraživanja i podnošenje kaznene prijave.

Jesu li policijski istražitelji iz PNUSKOK-a ili njihov šef morali reagirati i upozoriti USKOK da upadaju u izvide europskog tužiteljstva? Je li zbog upada USKOK-a u postupak EPPO-a osoba, koja je u Kliničkom bolničkom centru Osijek uzela mito za namještanje natječaja za robotsku opremu, uspjela izbjeći uhićenje? Jesu li zbog upada USKOK-a u akciju EPPO-a Petrači dan prije finiša operacije napustili Hrvatsku? Je li hrvatska policija izdala europsko tužiteljstvo i kompromitirala im visokoprofilirani slučaj? Čiji je to interes bio? Sve to pitali smo policiju.

Šutnja iz policije

Kako nam iz Ministarstva unutarnjih poslova i Ravnateljstva policije ne odgovaraju unatoč opetovanim upitima o njihovoj ulozi u ovom slučaju, za pojašnjenje samo zamolili Željka Cvrtilu, kriminalista i stručnjaka za sigurnost, čija je vizija dovela do osnivanja PNUSKOK-a.

“Ne postoji obveza da se izvještava o izvidima koji se provode, no sasvim sigurno, budući da su ih provodili policijski službenici PNUSKOK-a za obje akcije se znalo. Kada bi stvari bile onakve kakve trebaju biti, informacije se ne bi dijelile unutar istražnih grupa. Osim samog policijskog istražitelja koji radi na slučaju, znao bi eventualno jedan njegov šef.

No kako sustav nije posložen na taj način vjerojatno je da se unutar PNUSKOK-a znalo i za EPPO-ve i za USKOK-ove izvide”, objašnjava Cvrtila.

Jesu li podaci iscurili?

Prema Cvrtilinim riječima sasvim je moguće da je netko od istražitelja nešto rekao, odnosno odao informaciju pa je USKOK uskočio u slučaj i dovršio svoje izvide za par tjedana.

“O motivu za to ne mogu nagađati. Ono što stalno ističem jest da je previše ljudi involvirano u istraživanja, posebno kada je u pitanju policija, pa je informacije jako teško sakriti. Po liniji zapovijedanja o slučajevima na kojima se radi izvješćuje se sve do ravnatelja policije, a ako je potrebno i ministra. To bi trebalo biti drugačije organizirano i zakonski uređeno”, govori Cvrtila i naglašava kako se istražiteljima koji rade na nekom slučaju nitko ne bi smio razgovarati.

“Šefovi imaju pravo svakog policijskog službenika pitati za pojedini slučaj i to je loše. Ispada tako da i za najtajnije istrage u određenom trenutku zna 50-ak ljudi, a ako su naložene tajne mjere, odnosno pratnja i prisluškivanje tu su još u policajci iz ureda za posebne poslove, te Operativno-tehnički centar (OTC) koji provodi prisluškivanje. Uz sve njih tu je još i sudac istrage”, navodi Cvrtila.

Prema njegovim riječima ovo što smo vidjeli u slučaju Beroš-Petrač moglo bi imati dalekosežne posljedice. “EPPO bi se po uzoru na FBI mogao skroz odvojiti, te formirati zasebne policijske snage koje će ih servisirati”, zaključuje Željko Cvrtila.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.