Iako su štetni učinci pušenja duhana već vrlo dobro poznati široj javnosti, nažalost pušenje je i dalje jedan od vodećih preventibilnih uzroka prijevremene smrti i invaliditeta. Svake godine gotovo 8 milijuna ljudi diljem svijeta umire od posljedica aktivnoga pušenja duhana, a čak 1,2 milijuna ljudi umire od posljedica pasivne izloženosti duhanskom dimu, piše Josipa Josipović, internist-nefrolog, za Ordinaciju.hr.
Čak 80% od gotovo 1,3 milijarde pušača žive u zemljama niskog i srednje niskog dohotka. Troškovi liječenja kao i gubici radno aktivnog stanovništva zbog prijevremene smrti ili invaliditeta od posljedica pušenja predstavljaju dodatno ekonomsko opterećenje ovih ekonomski siromašnih zemalja.
Hrvatska se nalazi na nezavidnom trećem mjestu na ljestvici europskih zemalja po broju mladih, odnosno srednjoškolaca koji puše, odmah iza Italije i Bugarske, a kada se uzme u obzir spolna razlika, tada se nalazi na drugom mjestu s obzirom na broj muških srednjoškolaca koji puše, piše Ordinacija.hr.
vezana vijest
Duhan se može konzumirati pušenjem, žvakanjem, šmrkanjem ili preko kože. Svi načini konzumiranja duhana su štetni i ne postoji sigurna razina izloženosti, ali pušenje duhana je globalno najzastupljeniji način konzumiranja duhana, a možemo reći i najštetniji jer osim samih pušača, šteti i osobama koje su pasivno izložene štetnim učincima duhanskog dima.
Naime, osim nikotina odgovornog za izazivanje ovisnosti, duhanski dim sadrži još najmanje tri štetne komponentne: ugljični-monoksid koji smanjuje kapacitet krvi za prijenos kisika tkivima, katran koji nastaje nakon sagorijevanja duhana i odgovoran je za nastanak karcinoma pluća i drugih organa te sitne čestice koje oštećuju površinu pluća i najviše su odgovorne su za nastanak bolesti dišnog i kardiovaskularnog sustava.
Današnje „suvremene“ cigarete još su opasnije za ljudsko zdravlje čemu u prilog govore podaci da je rizik obolijevanja žena od raka pluća porastao za gotovo 10 puta, a muškaraca dvostruko unatoč smanjenju broja popušenih cigareta po osobi.
Do danas je otkriveno više od 7000 kemijskih spojeva u duhanskom dimu od kojih je najmanje 70-ak kancerogeno i odgovorne su nastanak malignih oboljenja ne samo usne šupljine i dišnog sustava, nego i udaljenih organa (npr. gušterače, jetre, kolorektalnog karcinoma, karcinoma urogenitalnog sustava, akutne leukemije) kao i za nastanak više od 30-ak nezaraznih kroničnih bolesti od kojih izdvajamo kroničnu opstruktivnu plućnu bolest te aterosklerotske kardiovaskularne i cerebrovaskularne bolesti koji su vodeći uzrok smrti u svijetu. Nažalost, i pasivna izloženost dimu odgovorna je za mnogobrojne bolesti djece i odraslih.
Osim tradicionalnog pušenja cigareta, danas se suočavamo s alternativnim načinima pušenja tzv. e-cigareta čije zdravstvene rizike, naročito dugoročne još uvijek ne poznajemo. Za razliku od tradicionalnih cigareta, ovi proizvodi su bazirani na udisanju pare koja nastaje grijanjem nikotina, glicerola i drugih kemikalija, ali ne i duhana zbog čega su često oglašavani kao manje štetni proizvodi. Postoje dokazi da i e-cigarete izazivaju slične akutne učinke na kardiovaskularni sustav kao i pušenje tradicionalnih cigareta zbog čega se ne bi smjele označavati kao kardiovaskularno siguran proizvod.
vezana vijest
Naime, aerosol e-cigareta kao i dim tradicionalnih cigareta sadrže iste kemijske spojeve kao što su formaldehid, acetaldehid, akrolein, nikotin, metali i druge sitne čestice koje pridonose ranije opisanom patofiziološkom mehanizmu u nastanku aterotrombotskog procesa. No, neke studije su ipak pokazale da je broj štetnih kemijskih spojeva u pari e-cigareta koji se emitiraju u razini većoj od dozvoljene nešto manji od broja štetnih spojeva koji nastaju gornjem duhana u konvencionalnoj cigareti zbog čega bi se moglo zaključiti da su ipak sigurniji proizvod konzumiranja nikotina od pušenja konvencionalnih cigareta. Na temelju takvih rezultata, u Velikoj Britaniji je 2016. godine objavljen dokument u kojemu se ističe da je pušenje e-cigareta manje štetno od konvencionalnog pušenja cigareta te postoji inicijativa da ovi proizvodi postanu dio strategije odvikavanja od pušenja.
Drugi sve popularniji alternativni način konzumiranja duhana temelji se na udisanju pare električki- ili ugljikom-grijanog duhana. Slično kao i za e-cigarete, niti za ove proizvode nisu poznati svi dugoročni učinci na zdravlje pojedinca niti populacije. Glavni argument na kojemu se temelji tvrdnja da su manje štetne od tradicionalnih cigareta temelji se na rezultatima toksikoloških studija u kojima je dokazano da s porastom temperature duhana razina stvaranja štetnih kemijskih supstanci raste.
Tradicionalnim pušenjem cigareta temperatura gorenja duhana se penje i iznad 800° C, dok se električkim grijanjem duhana postiže maksimalna temperatura oko 300° C. Za razliku od e-cigareta, FDA je u srpnju 2020.godine odobrila oglašavanje IQOS -sistema grijanog duhana kao proizvoda koji smanjuje izloženost štenim produktima gorenja cigareta kod onih pušača koji u potpunosti zamijene pušenje cigareta ovim proizvodima, ali je naglašeno da će FDA budno motriti korištenje IQOS na tržištu od strane konzumenata kako bi se uvjerila da ne dolazi do povećanja korištenja od strane mladih, posebice nepušača. Također je posebno naglašeno da ovi proizvodi nisu sigurni, tako da ljudi, naročito mlade osobe koje do sada nisu konzumirale duhanske proizvode ne bi trebale početi s korištenjem ovih niti bilo kojih drugih duhanskih proizvoda.
Zemlje koje su predvodnici tzv. Tobacco Harm Reduction koncepta su, pored već spomenutih još Novi Zeland i Danska. Novi Zeland ima cilj do 2025. godine smanjiti stopu pušača na ispod 5 % (“Smokefree 2025”), a kao dio te strategije od 2027. godine u Novom Zelandu na snagu stupa zakon o “proizvodnji bez dima”, koji će spriječiti sve rođene nakon određenog datuma da kupuju duhanske proizvode koji stvaraju dim. Dakle, umjesto da mogu kupovati duhanske proizvode navršenoj dobi za pravnu većinu budućim generacijama nikada neće biti dopušteno kupovati cigarete koje gore u bilo kojoj dobi (ali će im biti dopušteno kupovati e-cigarete i proizvode s grijanim duhanom). Danska najavljuje zabranu prodaje cigareta rođenima nakon 2010. godine.
Prestanak bilo kojeg načina konzumiranja duhana ili pušenja je najučinkovitija mjera smanjenja rizika od prijevremene smrti i invaliditeta od brojnih bolesti koje su posljedica pušenja. Povećanje troškova pušenja, provođenje trajnih društvenih marketinških kampanja protiv pušenja, zabrana pušenja na javnim zatvorenim, a čak i otvorenim mjestima te poticanje zdravstvenih djelatnika na rutinsko savjetovanje pušača da prestanu pušiti uz pružanje objektivnih informacija o svim farmakološkim, bihevioralnim i drugim metodama liječenja od ovisnosti pušenja predstavljaju važne mjere u smanjenju rizika kako na individulanoj tako i na populacijskoj razini, piše Ordinacija.hr.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!