Državni tajnik u Ministarstvu financija Stjepan Čuraj gostovao je u N1 studiju uživo i komentirao rast cijena energenata, kao i rast BDP-a od 7,7 posto. a
Rast BDP-a od 7,7 posto je iznad očekivanja, rekao je Čuraj.
“Ovo je malo iznad naših očekivanja, s obzirom na to da imamo i poremećaj u statističkom praćenju. Ovo je ohrabrujuće”, rekao je Čuraj.
Istaknuo je da je i turistička sezona bila dobra tako da veseli ukupna gospodarska aktivnost te da treba i dalje u tom smjeru nastaviti kreirati politiku.
“Bit ćemo sigurno što se tiče rasta i bolji, aspekt turističke sezone ne treba izostaviti, dok je god to sezonalno, tu treba biti oprezan što se tiče inputa na koji način dolazimo do BDP-a. Udio potrošnje u BDP-u je dosta velik”, rekao je Čuraj.
Što se tiče priča o mogućoj recesiji, državni tajnik u Ministarstvu financija rekao je da je teško prognozirati te da treba naći dobru mjeru, koja neće biti veliki udar na standard, ali da se i ekonomski gledano ne ulazi u zonu prevelikog zaduženja, deficita i da dugoročno gospodarstvo ne trpi.
VEZANE VIJESTI
Osim toga, hrvatsko je gospodarstvo spremnije na recesiju nego što je to bilo 2008. godine.
“Promijenio se mindset, učilo se iz grešaka, izvor ovoga nije iz financijskog sektora, nego je vanjski utjecaj i zato je nepredvidivo i teško predvidljivo kako će se tržište kretati. Nije nafte nestalo, nije u proizvodnji drastično porasla, nego su se pravci promijenili, i ide tamo tko više plaća. Sutra da se sve smiri, da se stabiliziraju odnosi, imat će psihološki efekt, ali cijene se neće odmah promijeniti”, rekao je Čuraj.
“Imali smo stabilnu monetarnu politiku i financije i to je ono što gospodarstvo pokazuje, ali i kreditne agencije. Nije tu nešto toliko prostora da će biti da nešto možemo napraviti, pitanje jednokratno podijeliti novac nije rješenje, moramo ići na uzrok, na dugoročnost, a ne tri mjeseca nekoga spasiti i onda nemati mogućnost dalje djelovati”, rekao je Čuraj.
“Netko lovi u mutnom”
Vremena su, dodao je, izazovna, Vlada radi i ovu će energetsku sezonu dočekati spremnije, “da prije svega gospodarstvo to izdrži, a onda i građanstvo”.
Komentirao je i veliki rast cijena proizvoda u trgovinama. “Treba malo dublje zagrebati, vidjeti s Agencijom za zaštitu tržišnog natjecanja je li došlo do formiranja nekih kartela, oligopola, koji su uzroci povećanja cijena. Ako su inputi porasli za 20 posto što se tiče dobavljača, a u trgovinama je cijena otišla 50 posto gore, onda tu očigledno netko lovi u mutnom. Ako idemo kod dobavljača, vidimo je li tu došlo do udruživanja, dogovaranja oko cijene i svega, imamo mehanizme koji nisu na razini socijalizma”, rekao je Čuraj.
“Ako se takvih nekoliko dogovorilo i drži cijenu da je njima svima marža porasla s 20 na 50 posto, moguće da su se dogovorili. Imamo neke mehanizme, ja sam o tome govorio, primili su na znanje, ne znam je li se nešto dalje napravilo, pozivam i ovim putem da se to istraži”, rekao je Čuraj.
Dodao je da svaki trgovac mora imati kalkulaciju zašto je neka cijena takva kakva jest, a ako se vidi da je marža skočila i da su svi to pratili, onda se to treba istražiti.
Prijedlog mjere HNS-a za pomoć u krizi
Otkrio je i jedan od prijedloga HNS-a, koje će idući tjedan službeno predstaviti. “Što se tiče energenata, pogotovo prema gospodarstvu, kad govorimo o struji, jasno je svima da država treba intervenirati, jer će nam propasti gospodarstvo, ali ta intervencija mora biti smislena, dugoročna i održiva”, rekao je.
“To znači, ako mi radimo subvencije električne energije, nećemo moći izdržati sve te godine, jer je najgore kad nekome nešto daš pa mu onda uzmeš, onda je tek gotovo. Onaj prijedlog koji mogu reći prije formalnog objavljivanja, da se napravi neki fond, koji će nuditi našim poduzetnicima petogodišnju cijenu struje, koje će se 50 posto činiti ona koja je bila prije i 50 posto projicirane cijene. Ako je cijena struje prije bila 50 kuna, a nova je 200, da se nađemo na 100-125 kuna i kažemo da će cijena u idućih 5 godina koštati toliko”, rekao je Čuraj, objasnivši da bi država na sebe preuzela rizik kad je u pitanju rast te cijene te da bi podnijela razliku troška.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare