Hrvatska narodna banka je u utorak, na godišnjem brifingu za novinare, iznijela procjene makroekonomskih pokazatelja za sljedeću godinu koje isijavaju optimizmom. Hrvatski bi BDP, prema prognozi HNB-a, trebao porasti za tri posto, a inflacija usporiti s ovogodišnjih 8,4 na 4 posto.
Usto u HNB-u predviđaju i jačanje osobne potrošnje, nastavak rasta investicija u kapital, rast izvoza roba i usluga za 2,3 posto nakon pada za 3 posto u ovoj godini, također i nastavak rasta realnih plaća koje su ove godine rasle za 5,7 posto, a u idućoj bi trebale za 3,6 posto. Guverner HNB-a Boris Vujčić najavio je i nastavak povoljnih trendova na tržištu rada – pad stope nezaposlenosti i rast stope zaposlenosti.
Dijele li ovaj HNB-ov optimizam te kakva ekonomska kretanja očekuju u idućoj godini, pitali smo ekonomske analitičare Petra Vuškovića i Damira Novotnyja.
“Krov se popravlja dok je sunčano”
Vušković predviđa gospodarski rast Hrvatske do 2026. godine.
“Rast do 2026. bit će između 2 i 3 posto godišnje. Hrvatska ulazi u veoma povoljno ekonomsko razdoblje. Rast osobne potrošnje, investicije i izvoz su najvažniji makroekononski agregati koji će utjecati na taj rast. Rast će se oslanjati i na EU fonodove te će i dalje biti iznadprosječan u odnosu na ostale zemlje Europske unije”, smatra Vušković.
Također kaže kako zasad ne vidi neke ekonomske rizike.
“Ne vidim niti jedan unutarnji rizik koji nas može izbaciti s ovih tračnica kojima se krećemo. Treba staviti fokus na strukturne izazove, mirovinsku reformu te reformu javne uprave. Krov se treba popravljati po sunčanom vremenu a ne po kiši”, slikovito je zaključio.
Nastavlja se trend povećane potrošnje
I Novotny je na pitanje dijeli li optimizam kojim zrači ekonomska prognoza HNB-a za 2024. odgovorio potvrdno.
“Vidljiv je dobar trend ekonomske aktivnosti, prije svega zbog aktiviranja europskog novca. Radi se o velikim iznosima iz Nacionalnog plana oporavkai otpornosti te europskog plana oporavka NextGenerationEU s kojima se financiraju brojni projekti, a što ima učinak na aktivnosti u građevinarstvu i povezanim sektorima. Drugo, Vlada je povećanjem plaća u javnom sektoru i mirovina – a plaće su povećane i u privatnom sektoru – utjecala na povećanje domaće potražnje. Potrošači realno više troše, čak više i od inflacije. To će u kratkom roku povećati ekonomske aktivnosti, dok će se one u srednjem roku ispuhati, što nije dobro. Sve u svemu, iduće godine nastavit će se trend povećane potrošnje”, ustvrdio je Novotny.
Drvnoprerađivački sektor u problemima
On, međutim, ističe da nije baš sve sjajno te za razliku od guvernera HNB-a smatra da Hrvatskoj prijeti nastavak pada izvoza.
“To je velika opasnost, budući da su naša izvozna poduzeća orijentirana na nabavne lance zapadnoeuropske indstrije, prije svega njemačke koja je u ovom trenutku u fazi restrukturiranja. Drvnoprerađivački sektor je proizvodio jednostavne proizvode poput parketa ili dijelova za namještaj, koji su ugrađivani u stanove u Njemačkoj. Taj nabavni lanac prilično je ugrožen jer je u Njemačkoj došlo do velikog zastoja u stanogradnji zbog povećanja kamatnih stopa. Tamo će umjesto 400.000 stanova sljedeće godine biti izgrađeno upola manje. Slijedom toga, naš će drvnoprerađivački sektor doživjeti snažan pad narudžbi jer je de facto bio orijentiran samo na njemačko tržište”, smatzra Novotny.
S druge strane, kaže, domaći IT sektor nevjerojatno brzo napreduje i iduće bi godine mogao bilježiti velik rast narudžbi.
“Turizmu prijeti bumerang efekt”
Novotny ističe još jedan potencijalni rizik u sljedećoj godini – lošiju turističku sezonu, što je dijelom opet povezano s padom ekonomskih aktivnosti u Njemačkoj koja nam je glavno emitivno turističko tržište.
“Ako se ostvare prognoze da će Njemačka iduće godine stagnirati, pa čak imati i blagi pad ekonomske aktivnosti, to će kod tamošnjih potrošača izazvati učinak štednje. Osim toga, hrvatski turistički sektor ove je godine pretjerao s cijenama što bi moglo odagnati turiste iz Hrvatske koji će onda izabrati neku jeftiniju destinaciju, recimo Grčku li Španjolsku. Naš je turizam ove godine tražio više nego što može ponuditi i kvaliteta usluga nije odgovarala cijenama. Bumerenag efekt toga mogli bi osjetiti već sljedeće godine”, kazao je Novotny.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!