Energetski stručnjak o Plenkovićevoj izjavi: "Ne znam što je pjesnik htio reći"

Prethodno je u svibnju Europska komisija objavila plan o postupnom uklanjanju ruskih energenata, u prvom redu plina i ukapljenog prirodnog plina (LNG) s tržišta EU-a. Prema tom planu, do kraja ove godine opskrba ruskim plinom bila bi smanjena za trećinu, a do kraja 2027. u cijelosti.

Iza tih odluka stoji namjera EU-a o prestanku ovisnosti o ruskom plinu, ali i izvlačenju iz apsurdne situacije u kojoj ona vojno i financijski pomaže Ukrajinu u obrani od ruske agresije, a istodobno financira tu agresiju kupujući i dalje plin od Rusije, iako u značajno manjim količinama nego prije 2022. godine.

Odakle će nadomjestiti ruski plin?

Komentirajući dogovor iz Luksemburga, premijer Andrej Plenković u utorak je pozdravio korake EU-a prema potpunoj zabrani uvoza ruskog plina te izjavio da "Hrvatska može biti mirna kad je riječ o energetskoj sigurnosti".

Na pitanje kako komentira tu premijerovu izjavu i je li energetska sigurnost 'sigurna', stručnjak za energetiku te nekadašnji ministar gospodarstva Davor Štern, kazao nam je kako "ne zna što je pjesnik htio reći".

"Onaj tko je dao tu izjavu trebao bi znati odakle će nadomjestiti ruski plin", dodao je.

Prije desetak dana Reuters je objavio analizu sačinjenu u suradnji s istraživačkim centrom CREA (Centre for Research on Energy and Clean Air) iz Helsinkija prema kojoj je Europska unija u prvih osam mjeseci ove godine uvezla iz Rusije energenata u vrijednosti većoj od 11 milijardi eura. Prema toj analizi, sedam članica EU-a ove godine bilježe povećanje uvoza ruskih energenata, među njima i Hrvatska.

Hrvatska uvezla 55 posto više ruskog plina

Prema podacima CREA-e koje je objavio Reuters, Belgija je ove godine povećala uvoz ruskih energenata - u prvom redu ukapljenog plina - za tri posto, Mađarska za 11 posto, Francuska za 40 posto, Hrvatska za 55 posto, Rumunjska za 57 posto, Nizozemska za 72 posto, a Portugal za čak 167 posto. Reuters u istom tekstu piše da od spomenutih zemalja, jedino vlade Hrvatske i Rumunjske nisu odgovorile na zahtjev za komentar podataka.

Štern i na to kaže kako "zapravo ne zna što bi rekao" jer mu "nije jasno kako je ruski plin i dosad mogao ulaziti u Hrvatsku ako je Rusija pod sankcijama". Pripomenuo je da Hrvatska osigurava plin uvozom ukapljenog plina i vlastitom proizvodnjom.

Ne čudi ovogodišnji rast uvoza

EU zapravo nikad i nije do kraja sankcionirala uvoz plina iz Rusije, nego je samo diversificirala opskrbu. Stoga ne čudi ni ovogodišnji rast uvoza u sedam zemalja. Zbog većinom zatvorenih plinovoda prema Europi, Rusija je počela znatno veće količine plina ukapljivati i u tom obliku prodavati ga Europi.

Kako je proljetos za Deutsche Welle izjavio Benjamin Hilgenstock iz Ekonomske škole u Kijevu, mnogo ruskog ukapljenog plina koji stiže u Europu služi tek za preprodaju. Kupci su uglavnom azijske države.

"Mi bismo doista trebali zabraniti ruski ukapljeni plin iz europskih luka. Ne mislimo da on ima značajniju ulogu u opskrbi Europljana ili se razmjerno lako može nadoknaditi plinom iz drugih izvora", rekao je Hilgenstock.

Udvostručen kapacitet LNG terminala na Krku

Ministarstvo gospodarstva objavilo je početkom godine kako je opskrba plinom stabilna i bez poremećaja te da "zahvaljujući strateškoj ulozi LNG terminala na Krku, Republika Hrvatska nije ovisna o ruskom plinu od samog početka rada terminala". Plin se, kažu, osigurava iz tri glavna izvora: LNG terminala, domaće proizvodnje i podzemnog skladišta plina Okoli.

U utorak je, pak, premijer Plenković naglasio da je za sigurnu opskrbu plinom "dalekosežna i ključna" bila odluka o kupnji LNG broda prije nekoliko godina. Istaknuo je i proširenje kapaciteta LNG terminala u Omišlju nakon što što su brodu LNG Hrvatska nedavno u Turskoj ugrađeni novi moduli za uplinjavanje.

"Sada se rade tehničke pripreme kako bi bilo moguće raditi s potpuno novim, puno većim, praktički skoro duplim kapacitetima od 6,1 milijardu kubika prirodnog plina godišnje, što je veliki plus za Hrvatsku", rekao je Plenković.

"Naš LNG terminal je čudna kombinacija"

"Kapacitet je povećan s novim modulom na tom brodu, a više od toga zasad nemamo. Ako dođe do nekog primirja i sporazuma s Rusijom, sada donesene odluke EU-a mogle bi se mijenjati. Neće Rusija zauvijek biti izbačena iz europskog energetskog sustava", smatra Štern.

A ako bi ruski plin opet bio dostupan, dodaje Štern, LNG terminal sigurno bi pao u drugi plan.

"No naš je LNG terminal građen kao sustav na brodu i on može otići negdje drugdje gdje bi se mogao koristiti. Stalno govorimo kao da je to fiksni terminal, ali to je offshore terminal u luci, što je jedna čudna kombinacija", kazao je Štern.