Gradi se 18 centara za starije, a tko će raditi u njima? "Lani je situacija bila strašna. Sada je još gora"

Osam od tih 18 centara bit će izgrađeno i opremljeno sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, odnosno bespovratnim novcem Europske unije u iznosu od 49 milijuna eura, dok se izgradnja preostalih deset centara financira novcem iz državnog proračuna. Uz 1.849 mjesta za starije osobe, ti će centri nuditi i vaninstitucionalne usluge poput poludnevnog i cjelodnevnog boravka, pomoći u kući, raznih oblika psihosocijalne podrške i sličnog za oko 4.500 korisnika.

Tri posto starijih živi u domovima

Kako smo pisali koncem prošle godine, tih 18 centara grade se u Dubrovniku, Dugoj Resi, Drnišu, Đurđevcu, Grubišnom Polju, Kostreni, Loboru, Medulinu, Našicama, Nedelišću, Novskoj (tamo je nadogradnja postojećeg doma već završena, nap.a.), Pleternici, Senju, Svetom Filipu i Jakovu, Velikoj Gorici, Voćinu, Vrgorcu i Vrpolju.

Usto, kako piše portal Župan.hr, planira se ili već traje proširenje i preuređenje domova za starije u Bjelovaru, Delnicama, Đakovu, Koprivnici, Križevcima, Novoj Kapeli, Osijeku, Puli, Voloskom i još nekim mjestima.

Uz postojeća tri doma za starije u vlasništvu države, 45 u vlasništvu županija i gradova te 622 privatna doma s ukupnim kapacitetima za smještaj 31.200 korisnika, izgradnja osamnaest novih centara za starije i dogradnja desetak postojećih domova nesumnjivo je izvrsna vijest. Pogotovo kada se u obzir uzme podatak da je tek tri posto starijih osoba u Hrvatskoj smješteno u domovima.

Trebat će stotine radnika

No manje dobro zvuči pitanje tko će raditi u tim centrima za starije s obzirom na kronični manjak radnika u sustavu skrbi za starije osobe. Jer i u postojećim domovima za starije nedostaje njegovatelja, medicinskih sestara, zdravstvenih radnika, radnih terapeuta, socijalnih radnika...

A u centrima koji se grade planira se zapošljavanje stotina radnika koji bi se bavili isključivo njegom i skrbi o korisnicima. Primjerice, u Našicama njih 85, u Vrpolju 75, u Grubišnom polju 72, u Dugoj Resi 67, u Senju i Vrgorcu po 50, u Loboru između 40 i 50, u Drnišu 40 i tako redom. Pa je pitanje gdje ih naći toliko od kojih dio mora biti osposobljen i za skrb o osobama oboljelima od Alzheimerove bolesti.

Kada nam je lani u rujnu o tome govorila vlasnica obiteljskog doma za starije iz Ozlja Sabina Angelina Latin, inače predsjednica udruge za informiranje, širenje i razvoj socijalnih usluga za starije osobe StarKA te članica nekoliko resornih i međuresornih radnih grupa, situaciju s manjkom djelatnika u ovom sustavu nazvala je - strašnom.

Sada nam, pak, kaže da je u odnosu na ondašnju situacija još i gora.

"Najveći je manjak medicinskih sestara"

"Nažalost, ništa se nije popravilo. Otvaraju se novi kapaciteti, ne samo ovi centri za starije koji se grade, nego se povećavaju i vaninstitucionalne usluge koje također traže asistente, gerontodomaćice i mnoge druge profile radnika. Situacija je iz dana u dan sve gora što se tiče nedostatka osoblja za obavljanje tih poslova", upozorava Latin.

Ukratko, potrebe na tržištu rada su ogromne, a ponuda gotovo pa nikakva.

"Gdje će naći radnike, otkud toliko ljudi - to se svi pitamo. Koliko znam, unatrag godinu dana u domove je došlo dosta stranih radnika, ali ponajviše njegovateljica i pomoćnog osoblja, i to mahom u privatni sektor. No problem je manjak medicinskog osoblja i zdravstvenih radnika. Znamo da medicinske sestre ne mogu samo tako dobiti licencu za rad u Hrvatskoj. To je trenutno ogroman problem. Ne nedostaje samo ljudi u domovima za starije, nedostaje ih i u zdravstvenoj skrbi koji bi radili sa starijima. Svi bi bili internisti, mnogi bi se bavili liposukcijom, a malotko želi biti gerontolog. Interesa nema jer se to ne može dodatno naplatiti", napominje naša sugovornica.

"Mnogi odustanu jer im se nitko ne javlja"

Ovih dana je na online Burzi rada Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) više od 270 oglasa u kojima se traže medicinske sestre ili medicinski tehničari. Većinu tih oglasa objavili su domovi za starije i nemoćne. Također je više od 230 oglasa za njegovateljice. Primjerice, Dom za starije i nemoćne u Splitu oglasio je potrebu za 15 medicinskih sestara i 13 njegovateljica.

Potrebe su daleko veće od broja oglasa za posao, kaže Sabina Angelina Latin.

"Mnogi iz privatnog sektora skrbi o starijim osobama nakon nekog vremena odustanu od objavljivanja oglasa za ta radna mjesta kada vide da im se nitko ne javlja", dodaje.

Kako naći ljude za skrb o starijima?

Lani je Latin kao moguće rješenje iznijela ideju o prekvalifikaciji njegovatelja i njegovateljica za poslove medicinskih sestara, ali tomu na putu stoji propis da u domovima za starije rade medicinske sestre s petogodišnjim obrazovanjem. Latin je to nazvala besmislicom objašnjavajući kako "sestra u domu ne mora asistirati neurokirurgu pri operaciji, nego mora znati izvaditi krv, previti ranu, izmjeriti tlak i dati terapiju korisnicima".

U međuvremenu je, kaže, Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike donijelo Operativni plan razvoja dugotrajne integrirane skrbi.

"Jedna od prvih stvari koja bi trebala biti napravljena u sklopu toga je izrada studije radne snage koja bi nam dala konkretne podatke koliko ljudi nam nedostaje u sustavu i koliko ćemo ih trebati u dogledno vrijeme. Uzdam se u to. I Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) pokrenula je svoj program i prije desetak dana organizirala konferenciju "Tko će skrbiti za naše starije?", a naša udruga StarKA pokrenula je kampanju #kogabriga. Cilj je privući ljude u sve sektore rada sa starijima", kazala je Latin.

Nije, dakle, samo pitanje tko će raditi skrbeći o korisnicima centara za starije u izgradnji, već dugoročno i u postojećim domovima.