Izvanredna profesorica na Fakultetu politički znanosti u Zagrebu Marijana Grbeša Zenzerović gostujući u Novom danu komentirala je trend lažnih vijesti u pandemiji koronavirusa te komunikaciju Vlade, Sabora, Stožera i predsjednika Republike vezanu uz cijepljenje.

Grbeša Zenzerović ističe da stopa procijepljenosti i neki drugi podaci pokazuju da su građani Hrvatske podložni inofrmacijama koje dolaze iz neprovjerenih izvora koji graniče ili jesu u sferi teorija zavjere.

“Jedan od  razloga za to jako veliko nepovjerenje u tradicionalne institucije. Oko 20 posto prema posljednjem istraživanju Eurobarometra vjeruje Vladi, isto toliko vjeruje Saboru. Prosjek Europske unije po pitanju povjerenja vladama je 37 posto, a prosvjek povjerenja u parlamente je 35 posto. Ono što posebno zabrinjava su – povjerenje u pravosuđe koje je u Hrvatskoj dramatično nisko, oko 20 posto, prosjek EU je 50 posto. Pri samom dnu ljestvice Europske unije”, rekla je.

Ipak postoji jedan segment u kojem smo iznad prosjeka Europske unije.

“Jedino gdje smo malo iznad prosjeka je povjerenje u institucije Europske unije. Jedini element u kojem se vidi optimizam je povjerenje u Europsku uniju. Dobro je što postoji barem nekakav prostor optimizma”, kazao je.

Naglašava da nepovjerenje u medije postaje sve veće te da se ono počelo nazirati puno prije pandemije. Ipak, tvrdi, došlo je do jednog novog trenda pada povjerenja.

“Čini se da je povjerenje u medije prema tom mjerenju dramatično palo u odnosu na prošlu godinu i sada smo na otprilike 30 posto povjerenja u medije. Niska stopa procijepljenosti, prosvjedi i polarizacija su potpuno očekivani u situaciji ovako iznimnog nepovjerenja u institucije”, govori pofesorica s Fakulteta političkih znanosti.

Razvojem digitalnih platformi došlo do pada povjerenja u institucije

Živimo u vremenu sumnje, pada povjerenje u tradicionalne institucije znanja, ističe.

“To je nešto o čemu se govorilo puno prije pandemije. S razvojem digitalni platformi, cijela stvar je dignuta na višu razinu. Sama pretpostavka da sve što rade tradicionalne institucije, da iza svega stoji nekakav interes, potiče ljude da se oslanjanju na neke druge izvore autoriteta”, kazala je.

Istaknula je termin infodemije i on se, kaže, ne odnosi samo na dezinformacije.

“Svaki smo dan zatrpani velikom količinom informacija i teško je razaznati što je od toga točno”, tvrdi.

Hrvatska je dramatično podbacila u sustavu obrazovanja za medije, poručuje.

“Mi ne obrazujemo mlade generacije, ne za tehnologiju, oni su pismeniji za nas, međutim ne postoji sustav obrazovanja za medije. Postoje sporadične inicijative koje se zaista trude nešto napraviti. To je sve sporadično dok god se hrvatski obrazovni sustav ne počne baviti obrazovanjem mladih o medijima koji neće uopće znati razliku između novinarskog teksta i bilo čega drugog što nađu u medijima. Odnosi se recimo na format, njima nema razlike između teksta na vašem portalu ili teksta na Wikipediji. U Hrvatskoj se time nitko institucionalno ne bavi. Učitelji i nastavnici vape za tim tipom medijskog obrazovanja”, rekla je Grbeša Zenzerović.

Dezinformacije vezane uz covid i pandemiju

Govoreći o valu lažnih informacija vezanih uz koronavirus i pandemiju, smatra da je to nešto čime se trebalo baviti prije godinu dana.

“Postoji nešto što se zove obrazovanje kroz institucije, a u ovakim situacijama kriza imamo nešto što se zovu informacijsko-edukacijske kampanje. Sad prelazimo na euro, to bi trebala pratiti jedna velika kampanja koja bi na raznim razinama bila potrebna da ljudima objasnimo o čemu se radi”, smatra.

Komunikacijska kampanja o cijepljenju je, prema njenom mišljenju, izrazito nemušta.

“Imate polarizaciju i kontinuirano etiketiranje ljudi koji se ne žele cijepiti. Nisu svi ljudi koji se ne žele cijepiti antivakseri. Imali smo na početku pandemije jedan diskurs solidarnost i ta priča “misli na druge” je mogla funkcionirati. U situaciji kada su ljudi iscrpljeni pandemijom i strah je silno prisutan poruka da trebamo razmišljati o drugima je poruka koja ne postiže svoj cilj. Imate infodemiju, zatrpanost najrazličitijim informacijama i imate ljude koji ne znaju više gdje bi se okrenuli. To je jedan od razloga komunikacijske histerije”, kazala je.

Članovi Stožera u posljednje vrijeme slabo istupaju u medijima. Grbeša smatra da se cijela stvar trebala na drugi način posložiti.

“Je li dobro da se sad ne izlažu – vrlo vjerojatno se to već trebalo na drugi način posložiti cijela ta stvar. Postoji nekoliko ljudi koji su postali lice ove pandemije i suštinski oni rade što i rade svi drugi. Međutim, komunikacijski to nije dobro posloženi. Čini se kao da veliki dio procesa ide stihijski i posljedice se vide”, rekla je.

Kratko se osvrnula i na komunikaciju predsjednika Republike Zorana Milanovića.

“To je sve dio njegove šire komunikacije, koja spada u nešto što se u literaturi zove bijesni populizam. To je spektar u koji je predsjednik zakoračio svojom komunikacijom. On uspješno artikulira revolt jednog dijela javnosti prema mjerama. Koliko je njegovo ponašanje u ovoj situaciji odgovorno, pokazat će vrijeme. Kao i ponašanje svih drugih zastupnika u Saboru u ovoj situaciji”, smatra profesorica s Fakulteta politički znanosti.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.