O trenutnom stanju obnove Zagreba nakon potresa, naša Mila Moralić razgovarala je sa zamjenikom gradonačelnika Lukom Korlaetom.
“Krivulja ide prema gore…”
“Obnova je dug, kompliciran, vrlo zahtjevan i skup proces. Premijer često ističe da je 10 sekundi potresa donijelo minimalno 10 godina obnove i ja se s tim slažem. Tri godine nakon potresa u Petrinji i uskoro četiri nakon onoga u Zagrebu, čini mi se da se puno pokrenulo u oba grada i svjedoci smo toga. Imam uvid u obnovu Petrinje i nešto je bolja situacija nego u Zagrebu, a koji su razlozi, ja bih rekao prije svega drugačije institucije. Tamo je bio Središnji državni ured, ovdje Fond za obnovu, a kasnije je došlo do objedinjenja. Bitno je da se proces centralizira, a kasnije se to i dogodilo. Došao je i program mjera koji je ubrzao i pojednostavio procese i regulirao cijene.
Kada uspoređujemo brojke, u Petrinji je 30 konstruktivnih obnova završeno, 200 obiteljskih kuća, 190 je u procesu, 320 konstruktivnih obnova – krivulja ide prema gore, stvorili su se preduvjeti za to”, govori Korlaet.
Zašto je u Zagrebu dovršena samo jedna zamjenska kuća?
“I u Zagrebu su se stvari ubrzale. U godini je završena samo jedna gradnja zamjenske obiteljske kuće i 80 konstrukcijskih obnova, a sada su u toku 34 organizirane gradnje obiteljskih kuća i 280 konstrukcijskih obnova”, dodao je.
Postavlja se pitanje zašto je u Zagrebu završena samo jedna zamjenska kuća.
“Ministarstvo to pravda sljedećim razlozima: govore o tome da su raspisivane javne nabave za projektante i izvođače i ranije, ali su redovito padale. Ili se ne bi nitko javljao ili bi se javljali s prevelikom cijenom. Bilo je više posla odjednom. Moguće je da su se izvođači koncentrirali na Baniju, a sigurno razlog leži i u topografiji terena. Banija je uglavnom ravna i tamo se može napraviti tipski projekt, što u Zagrebu nije slučaj”, ističe zamjenik gradonačelnika.
Na pitanje je li Možemo zašutio na temu obnove, odgovorio je: “Ne bih rekao da smo zašutili, samo smo se koncentrirali na ono što je naš resor. Grad Zagreb se primarno bavi obnovom vlastitih zgrada i tu je napravljen značajni iskorak. Neki dan smo otvorili Gimnaziju Tituša Brezovačkog, to je osma cjelovito obnovljena zgrada javne i društvene namjene. Ukupno imamo 207 projekata obnove, u nekoj fazi gotovosti ili da se odvijaju.”
“Mi smo iskoristili Fond solidarnosti na izrazito inteligentan način. Sve škole u Zagrebu, sve bolnice, svi fakulteti i kulturna baština se obnavljaju novcem koji je obavila HDZ-ova Vlada zajedno s našim partnerima. Novac za te zgrade smo našli mi, a ne oni koji su se vezivali ispred Sabora i kričali protiv Fonda solidarnosti”, kazao je premijer Plenković na pressici za medije.
Korlaet se slaže s premijerom u dijelu gdje kaže da je Vlada osigurala novac: “Osigurala je novac tako da kada je potres udario, napravljena je procjena štete u suradnji sa Svjetskom bankom i na osnovu te procjene je zaista Europska komisija alocirala sredstva za obnovu. Radi se o Fondu solidarnosti za konstruktivnu obnovu javnih zgrada. Međutim, taj novac nije stajao na raspolaganju da mi posegnemo u tu kasu nego je za svaki projekt od ovih 207 trebao biti napravljen projekt obnove koji je u suglasju s najstrožim standardima Europske komisije. Svaka je faktura bila pregledavana, morali smo se potruditi, projekt po projekt i intenzivno raditi na tome.”
Gurtna drži zgradu
U gradu se i dalje svašta može vidjeti. Upečatljiv je detalj iz Masarykove ulice. Radi se o zgradi koja je povezana gurtnom.
“Upozorili smo komunalno redarstvo i Državni inspektorat o tome. Stalo mi je da ovakvih slučajeva ima sve manje. Gurtna vjerojatno lokalno drži neke dijelove da ne otpadnu, ali u globalnom konstruktivnom smislu ne znači ništa”, objasnio je.
Na pitanje što da se sutra dogodi novi potres, odgovorio je: “Mi ćemo svako takvo mjesto obilježiti, ograditi i postaviti zaštitnu skelu. Zagreb je veliki grad i bilo je preko 25.000 prijava. Trebalo bi barem označiti da se ne prolazi uz pročelje. Očevid je u tijeku.”
Stadion u Kranjčevićevoj
Osvrnuo se i na obnovu stadiona u Kranjčevićevoj: “Svima nam je žao da to ne kreće, a ne kreće zbog proceduralnih razloga. Trošimo javni novac i moramo ga transparentno trošiti po pravilima javne nabave. Mi smo dobili idejni projekt i za nastavak projektiranja smo morali imati otvoreni postupak nabave za projektanta. Na to se javilo pet poduzeća. Prve dvije su imale jednaku cijenu, a reference su bile podložne interpretaciji. Mi kao grad nismo htjeli donijeti tu odluku, nego smo poslali na mišljenje Ministarstvu graditeljstva koji su se vratili s preporukom i mi smo u skladu s preporukom odlučili. Međutim, drugi projektant se žalio i to sve skupa ide na komisiju za kontrolu postupka javne nabave”, kazao je.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!