Gost Novog dana bio je saborski zastupnik Silvano Hrelja.

Kada se uvodio nacionalni dodatak za starije, tzv. nacionalna mirovina, prve procjene su bile da će biti 100.000 korisnika pa 60.000 pa 20.000, a na kraju je njih tek nešto više od pet i pol tisuća. Riječ je o naknadi za sve one koji ne ispunjavaju nikakav uvjet za mirovinu, a stariji su od 65 godina.

“Bila su velika očekivanja predlagača, sudionika u pregovorima, da je to oogroman obuhvat ljudi, na kraju se obuhvatilo, od 100.000 najavljenih smo došli na pet i pol tisuća korisnika. Svi nagađaju koji je razlog. Iz akademske zajednice govore da je bila slaba komunikacijska strategija s građanima, da velik dio tih građana nije medijski dostupan, živi u selima, ne znaju niti imaju koga da bi podnio zhatjev pa možda i postoji problem s isplatom. Znamo da se traži otvaranje tekućih računa, a ti ljudi su izolirani. Sigurno da i taj problem postoji. Ono što ja imam kao komunikaciju, problem je u nisko postavljenim prihodnim cenzusima. Kad u obitelji netko ima neku minimalnu mirovinu, drugi sigurno neće ostvariti nacionalnu naknadu i taj dio mora biti povećan na višu razinu. To je zamišljeno kao instrument borbe protiv siromaštva”, rekao je Hrelja.

Kako pomoći onima koji žive sami?

“Treblali bi nekome dati punomoću, Centri za socijalnu skrb imaju dodira, sigurno poznaju stanje na terenu pa da oni šire informaciju, no tu se nacionalna nakanda sudara s primanjima iz socijalne skrbi, jedno drugo isključuje, a primanja socijalne skrbi znaju biti sveobuhvatnija i veća. Čak su u startu 120 kuna veće. Tja dio nije usklađen, acionalna naknada je preniska”, odgovorio je Hrelja.

Početni iznos predviđen za nacionalne naknade bio je 132 milijuna kuna, no očito toliko neće biti potrebno s obzirom na mali broj korisnika.

“To je puno, puno manje, vjerojatno će se ti novci preraspodijeliti u proračunu, to uvijek tako bive. Ovdje nedostaje jedan cijeli koncept borbe protiv siromaštva gdje mi moramo reći – aha, štitit ćemo te i te ljude, do te razine primanja, ljude koji nemaju nikgoa, koji su sami, čija djeca imaju male zarade i ne mogu za njih skrbiti. To je cijela jedna strategija, splet mjera iz mirovinskog i socijalnog sustav. Mi taj sustav nemamo”, rekao je Hrelja te dodao:

“Ponavljam, mislim da je veliki problem u zajedničkim prihodima kućanstva, to moramo promijeniti. Za sada nema naznaka da se mijenja, razgovarat ću u uokviru mogunosti i o tome”.

Povećanje obiteljskih mirovina

Hrelja se pridružio vladajućoj većini kada je potpisao sporazum o povećanju biteljske mirovine u iznosu od 10 posto. Mnogi su ga tada nazvali “žetončićem”.

“Radio sam transparentno. Pokazao sam javnosti sporazum s premijerom da će se okvir potpisati do 15. srpnja 2022., s implementacijom od početka 2023. To nije moj hir, to je ubrzanje u odnosu na plan Vlade od dvije godine. To je bilo prvotno planirano 2025. Ja sam svojim potpisom sporazuma i podrškom ubrzao stvari dvije godine. Ne može se to odmah. Puno ljudi je otišlo u mirovinu znajući da je pokojni suprug imao manju mirovinu, nikad nisu dirali drugu ili su išli direktno u mirovinu nakon što je surpug preminuo. Među primateljima obiteljske mirovine danas imamo i djecu, treba tu odlučiti u kojoj mjeri povećati koeficijente. Imamo ljude koje nikad nisu radili, najviše udovice u dobi iznad 70 god. 80.000 je osoba ima koje nisu nikad radile, nikad bili osiguranici, a primaju obiteljsku mirovinu. Njima možemo podoći taj koeficijent, vidjet ćemo što matematika dozvoljava. Cijeli projekt je ograničen milijardom kuna u 2023., taj iznos će iz godine u godinu rasti zbog usklađivanja mirovina, ali to je okvir u kojem treba djelovati. Želim svaku tu kunu upotrijebiti za bolju situaciju”, kazao je Hrelja.

“Ja sam preuzeo rizik i počeo rješavati stvari”

Potpisivanje sporazuma s premijerom bila je, kaže, njegova ideja, a ne novog vrha Hrvatske stranke umirovljenika.

“To su moje osobne odluke. Mogao sam uživati u hladovini, pričati lijepe priče, ali to ne mogu s obzirom da godinama rješavam probleme umirovljenika, a to nije dovoljno. Trebalo bi nas biti barem deset u Sabor. Politika je za mene mjerljiva kategorija. Ja sam preuzeo rizik i počeo rješavati stvari”, rekao je Hrelja.

Uvjeren je da će se okvir o povećanju obiteljski usvojiti i da će se stvar riješiti do 15. srpnja 2022.

Prema njema je ipak upućen velik broj kritika iz dijela javnosti i umirovljeničkih sindikata.

“Hrvatski jal je najpoznatiji, kad netko nešto radi, svi su pametniji, ljepši. Mogli su biti pametniji da se nastavila suradanj udruga i stranke koja je bila pred 10 godina, ali to ga više nema. Svi se žele eksponirati u javnosti, reći da su oni najpametniji. Ja sam već oguglao na te kritike i pljuvanja po društvenim mrežama jer to ide s određenim poslom. Što se tiče obiteljskih mirovina, svi će biti u plusu, nitko neće biti u minusu. Nisam napravio ništa što oni ne rade, oni sjedeu Nacionalnom vijeću, savjetnici su Vlade. Možda se ljute zbog toga što oni sada nisu vidlji, nego sam ja preuzeo štafetnu palicu i odgovornost za rješavanje. Naravno da je sve malo i da kažemo da će mirovine rasti 50 posto, opet bi bilo nezadovoljnih. Najviše se bune oni s većim mirovinama, redovno hračkaju po svima. To je naš narod, ne mogu se ja s time boriti, mogu odustati, osloboditi Vladu svake obaveze i ne bi se ništa dogodilo. Nešto bi bi se 2025. napravilo, na koji način, ne zna se. Sad imamo nešto. Ja idem ovim putem jer mislim da je ispravan”, odgovara Hrelja.

Komentirao je i problem obiteljskih domova.

“Trebamo izdvojiti žito od kukolja. Dobro održati, loše zabraniti. Želio bih na reći dobru vijest za naše umirovljenike i starije osobe, između osam i devet tisuća ih je smješteno u tim malim obiteljskim domovima kapaciteta do 20 osoba, to su male obiteljske atmosefere, jedna druga priča nego u velikom domu. Trenutno traju intenzivni razgovora predstavnika udruga i ministarstva i izgledno je da će ti obiteljski domovi kao takvi opstati i da će dobiti priliku novog razvoja. No ono što treba učiniti je zabraniti ilegalni smještaj. On je u suštini zabranjen, no treba rigorozno udariti prema tome. To se rješava zakonima. Ja sam na zadnjem sastanku parlamentarne većine tražio da s ministrom pravosuđa Malenicom mijenjamo kazneni zakon u kojem bi se decidirano navelo kao kazneno djelo ilegalni smještaj starijih osoba, iskorištavanje, maltretiranje starijih osoba kao kazneno, da stanemo na kraj ileglanim udomiteljstvima. To nema smisla, na to treba žestoko. Ilegala, iskorištavanje starijih osoba mora biti kazneno djelo. Dobio sam načelni pristanak da ćemo tijekom prvog mejseca sjesti s ministrom Malenicom i da ćemo razgovarati o izmjenama kaznenog zakona što smatram da je pomak u zaštiti starijih osoba i da je puno bolje nego imati pravobranitelja koji će pisati prigovore. Dajemo insturment da se mogu sankcionirati nepoželjna ponašanja u društvu”, zaključio je Hrelja.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.