Inicijativa da se COVID-19 počne tretirati kao gripa, odnosno da s ovim koronavirusom počnemo živjeti kao s drugim redovnim bolestima, koju španjolski premijer ovih dana predlaže za raspravu europskim kolegama, može se realizirati u uvjetima visoke cijepljenosti stanovništva i jako niske stope širenja zaraze, no, nažalost, od toga smo još jako daleko.
U Hrvatskoj pogotovo, jer u usporedbi s drugim europskim zemljama pri dnu smo ljestvice s jedva 56% ukupno cijepljenog stanovništva, a pri vrhu prema stopi smrtnosti, koja iznosi 3193 na milijun stanovnika. Stručnjaci se slažu: pandemija će jednom završiti, ali stanje je daleko od endemske bolesti koja nosi stabilno nisku razinu zaraze bez skokova i koju je moguće kontrolirati.
Kad pritisak popusti
“Tamo gdje je stanovništvo dobro procijepljeno, to bi došlo u obzir, ali u nas je još uvijek pomor”, zavapio je prof. Ivo Ivić, šef splitske infektologije.
“Mislim da bi se za to stvorili uvjeti kad bismo se približili 90% cijepljenosti cijele populacije, ne samo starijih. A u Splitu, u kojem nije ni 50% starijih cijepljeno, koja endemska bolest?! COVID nas kosi! To je za Dansku, za one koji su većinom cijepljeni pa malo njih može dobiti težak oblik bolesti i to onda bolnice mogu opskrbiti, a druge bi se ljude u tom slučaju moglo pustiti da malo žive. Ovoliko bolesnih bolnice ne mogu zbrinuti”, kaže dr. Ivić za Večernji list i predviđa da će tako biti i do veljače, ožujka.
VEZANE VIJESTI
U sezoni gripe, kaže, bolnice bi se napunile, ali to bi trajalo mjesec dana i stanje bi se vratilo na redovno. Sada intenzitet traje neprekidno tri mjeseca, zbog čega duge djelatnosti moraju zaustaviti i nema naznaka da to ide kraju.
“Oni koji se nisu cijepili ugrozili su sustav. COVID je smrtonosna bolest i oni koji se nisu cijepili imaju dobre izglede da umru. Opasno je i za imunokompromitirane kojima ni cijepljenje ne može pružiti zaštitu ili ako su jako stari i imaju višestruke komorbiditete. Ja nisam vidio mladog čovjeka koji je cijepljen a da je došao s teškom slikom COVID-19, ali necijepljenih mladih od 45, 55 koji dišu “na škrge” i trebaju respirator, takvih sam malo previše vidio. Još više starijih”, govori dr. Ivić.
Visoku stopu smrtnosti imamo zbog enormno brzog širenja zaraze, nepridržavanja mjera i necijepljenih, ističe, a to su ujedno i razlozi zašto se još ne može razmišljati o tretiranju ovog koronavirusa kao što tretiramo gripu.
“To je moguće kad i ako pritisak respiratorno ugroženih pacijenata koji boluju od COVID-19 na zdravstveni sustav bude usporediv s onim u slučaju gripe”, mišljenja je dr. Krešimir Luetić, čelnik Hrvatske liječničke komore.
Španjolska i neke druge zapadnoeuropske zemlje već neko vrijeme imaju manju stopu smrtnosti, a znatno veću cijepljenost pa zato i razmišljaju u tom smjeru. Međutim, koliko je izgledno da samo pojedine zemlje prijeđu s univerzalnog na ograničeni nadzor pandemijskog koronavirusa, prestanu brojiti zaražene i testirati sve sa simptomima?
“To bi bila ludost, parcijalni pristup potpuno je pogrešan. Svjetska zdravstvena organizacija trebala bi biti meritorna za pandemiju. Sve se ovo i događa zbog izrazito neravnopravne raspodjele cjepiva u svijetu, jedni se cijepe četvrtom dozom, a kod drugih više od 70% populacije nije primilo ni prvu dozu. Ne čudi stoga da je omikron došao iz Afrike. Dok god ne bude donekle ravnomjernija distribucija cjepiva, omogućit ćemo virusu da mutira i da dođe neka nova varijanta”, kaže čelnik Hrvatskog epidemiološkog društva dr. Miroslav Venus.
Za slabo cijepljenu Hrvatsku s uzlaznom putanjom zaraze ovakva su razmišljanja preopasna igra. “Nismo u poziciji da o tome razmišljamo. U nekoj perspektivi da, jer svaka pandemija mora završiti, a još budemo li imali dvokomponentno cjepivo protiv gripe i korone, koje bi se aktualiziralo s predominantnim sojem za pojedinu sezonu… No zasad je to misaona imenica”, zaključuje dr. Venus.
Brojke će rasti
Neprihvatljiva je to ideja i za pulmologa iz KBC-a Zagreb dr. Sašu Sriću.
“Brojke će još rasti jer nismo još ni približno na vrhuncu vala. Broj kontakata i zaraženih treba nastaviti pratiti i COVID nikako ne možemo tretirati kao gripu. I da je cijepljenost puno veća, to je apsolutno nedopustivo jer, s obzirom na još prilično jaku antivaksersku klimu, kolektivni imunitet teško ćemo postići. To će biti moguće kad brojevi zaraženih drastično padnu i brojke zaraženih i umrlih budu jako male i pod uvjetom da se ne pojavi novi zarazniji soj”, smatra Srića, piše Večernji list.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
