Hrvatski predsjednik Zoran Milanović u petak je u UN-u podržao uspostavu zdravijih, održivijih i pravednijih prehrambenih sustava i napredak u svim ciljevima održivog razvoja, s posebnim naglaskom na prehrambenu sigurnost kao najvažniji globalni cilj.

Milanović je sudjelovao na virtualnom samitu UN-a o prehrambenim sustavima koji se, u sklopu 76. zasjedanja Opće skupštine Ujedinjenih naroda, održao pod predsjedanjem glavnog tajnika UN-a Antonia Guterresa.

Taj sastanak na vrhu UN-a o prehrambenim sustavima postavlja temelj za transformaciju globalnih prehrambenih sustava kako bi se ubrzao oporavak od pandemije covida-19 i postigli ciljevi održivog razvoja do 2030. godine.

“Sve više svjedočimo tome da postoji potreba za zdravijim, održivijim i pravednijim prehrambenim sustavima. Hrvatska podupire takve akcije i namjere usmjerene na postizanje napretka u svim ciljevima održivog razvoja”, rekao je hrvatski predsjednik.

Po njegovim riječima, “poljoprivreda ima važnu ulogu u aktivnostima povezanima s klimom i okolišem, ali prehrambena sigurnost ostaje naš najvažniji cilj”.

“Važnost prehrambene sigurnosti posebno je istaknuta u okolnostima covid krize koja još traje”, dodao je Milanović.

U Hrvatskoj, naveo je Milanović u svom govoru, svjedočimo pozitivnim učincima interakcije poljoprivrede na klimu i okoliš, kao rezultat mjera koje smo poduzeli radi zaštite prirodnih resursa. Međutim, ocijenio je, kako bi se ostvarili još ambiciozniji klimatski ciljevi, potrebna su nova ulaganja koja poljoprivreda sama ne može osigurati.

Postavlja se pitanje, rekao je Milanović, kako se s jedne strane mogu zadovoljiti potrebe za proizvodnjom dovoljne količine hrane, a s druge ispuniti očekivanja javnosti u pogledu zaštite okoliša, borbe protiv klimatskih promjena ili dobrobiti životinja.

“Promjene koje vode prema postizanju održivih i otpornih prehrambenih sustava moraju biti utemeljene na cjelovitom pristupu, a istraživanja i inovacije moraju podržavati te promjene”, rekao je šef države.

Ocijenio je da “održivi prehrambeni sustavi započinju razvojem najboljih poljoprivrednih praksi, poboljšanjem sustava distribucije hrane i smanjenjem rasipanja hrane”.

Među mnogim izazovima, ističem one izazove u čije je rješavanje Hrvatska osobito uključena: razvoj ekološke proizvodnje, pitanje kvalitete hrane i smanjenje rasipanja hrane, rekao je Milanović.

Naveo je da u Hrvatskoj svjedočimo pozitivnim učincima interakcije poljoprivrede na klimu i okoliš, kao rezultat mjera koje smo poduzeli radi zaštite prirodnih resursa, ali da su, kako bi se ostvarili još ambiciozniji klimatski ciljevi, potrebna nova ulaganja koja poljoprivreda sama ne može osigurati.

U govoru je također podržao promicanje koncepta “Jednog zdravlja”, budući je, kako je rekao, “zdravlje ljudi, životinja, bilja i njihovog zajedničkog okoliša neodvojivo i isprepleteno”.

Predsjednik Milanović smatra da je potrebno intenziviranje suradnje po svim navedenim pitanjima.

“Hrvatska je spremna prenijeti drugima stečena znanja i iskustva u rješavanju izazova koje sektoru poljoprivrede nosi globalni svijet”, poručio je.

Izrazio je uvjerenje da Organizacija za hranu i poljoprivredu i Odbor za svjetsku sigurnost hrane mogu dati značajan doprinos u ostvarenju ciljeva održivog razvoja putem transfera znanja i povezivanjem međunarodne zajednice.