Baltičke države se spremaju za povlačenje SAD-a iz NATO-a: "Moramo brzo djelovati"

Tijekom proteklih nekoliko tjedana rata Sjedinjenih Američkih Država i Izraela protiv Irana, nekoliko članica NATO-a držalo se po strani. Dok su neki američki saveznici oprezno uskratili podršku vojnoj akciji, a drugi izravno zabranili korištenje svoje vojne infrastrukture, baltičke države zauzele su drugačiji pristup, piše DW.

Sve tri zemlje opisale su operaciju Epski bijes kao razumljivu s obzirom na nuklearni program Irana, prijetnje susjednim zemljama i njegovu podršku ruskoj agresiji protiv Ukrajine, kako je rekao latvijski predsjednik Edgars Rinkevics.

Baltički čelnici također su pozdravili ubojstvo iranskog vrhovnog vođe krajem veljače, ističući da to vide kao novu priliku za iranski narod da sam odredi svoju budućnost.

Estonija je signalizirala spremnost razmotriti raspoređivanje svojih brodova za razminiranje u Hormuškom tjesnacu. Litva je otišla dalje, izrazivši spremnost za pružanje trupa za pomoć Washingtonu, ako joj se takav zahtjev uputi.

Obrazloženje ove podrške najbolje je artikulirao litavski predsjednik Gitanas Nauseda. „Ne možemo s jedne strane reći da je prisutnost američkih trupa na teritoriju Litve nešto što se podrazumijeva i jednostavno to prihvatiti zdravo za gotovo, ali kada se od nas traži da doprinesemo međunarodnim misijama, kažemo da se to nas ne tiče“, rekao je on litavskim medijima.

Baltičke države na podršku SAD-u, njihovom najmoćnijem savezniku, gledaju kao na ključnu za vlastitu sigurnost, posebno u odnosu na prijetnju koju predstavlja Rusija.

Baš ovoga tjedna je glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova upozorila baltičke zemlje na "ozbiljne posljedice" zbog navodne upotrebe njihovog zračnog prostora za dronove koji napadaju Rusiju - optužbe koje sve tri države odlučno poriču.

Izbjegavanje iritiranja Donalda Trumpa

Od izbijanja iranskog rata baltičke države ponovno su se pozicionirale kao "uzorni saveznici". Uz Poljsku i zaljevske države, tako ih je opisao i američki ministar obrane Pete Hegseth.

Poput Poljske, baltičke države bile su među prvim članicama NATO-a koje su odgovorile na poziv američkog predsjednika na povećanje obrambenih izdataka, a sada su među vodećima u savezu. Poljska je 2025. godine izdvojila 4,5% BDP-a za obranu, Litva 4%, Latvija 3,7%, a Estonija 3,4%. Za usporedbu, Sjedinjene Države potrošile su 3,2% BDP-a.

Sergej Potapkins iz Latvijskog instituta za međunarodne odnose opisao je ovu politiku kao "ustaljeni prepoznatljivi stil", usmjeren na "pokušaj da se ne iritira Donalda Trumpa kako bi se pristup prema baltičkim državama koji postoji od 2022. održao što je dulje moguće".

Trenutni pristup, odvraćanje zastrašivanjem, pretpostavlja da se protivnik neće usuditi napasti članice NATO-a ako je uvjeren da ne može postići svoje ciljeve. Kao što su bivši američki predsjednik Joe Biden i europski čelnici više puta izjavili, NATO je spreman braniti svaki centimetar svog teritorija.

Planiranje za nepredviđene okolnosti

Trumpove skeptične primjedbe o sudjelovanju u obrani saveznika NATO-a nisu bile iznenađenje u baltičkim državama. Anketa provedena 2025. u Latviji, na primjer, pokazala je da samo 43% ispitanika vjeruje – ili je sklono vjerovati – da bi NATO bio spreman boriti se za zemlju ako bi bila napadnuta, dok 41% smatra da je to malo vjerojatno.

Ova svijest o vlastitoj odgovornosti za obranu potaknula je razvoj nacionalnih gardi u baltičkim državama – dobrovoljnih obrambenih snaga zaduženih za onemogućavanje okupacije regije u slučaju ruskog napada.

Sigita Struberga, glavna tajnica Latvijske transatlantske organizacije, rekla je da Latvijci sve više shvaćaju da ne postoji zasebna NATO-ova vojska, već da smo "NATO mi".

"Uzimajući u obzir broj onih koji služe obvezni vojni rok i profesionalnu vojsku, taj broj i dalje nije dovoljan. Potrebna nam je Nacionalna garda", rekla je Struberga za DW.

Jačanje prisutnosti NATO-a

Kao dio priprema za smanjeno sudjelovanje SAD-a u NATO-u, Potapkins ističe razmještaj savezničkih vojnih kontingenata iz drugih zemalja. Takve su snage stacionirane u svakoj od baltičkih država.

U Litvi to uključuje njemačku 45. oklopnu brigadu. Ona trenutno broji oko 1.800 vojnika, a postoje planovi za povećanje na 4.800 vojnika i 200 civilnog osoblja do 2027. godine.

Kanadska multinacionalna brigada u Latviji broji oko 2.000 pripadnika. U Estoniji je oko 1.500 vojnika stacionirano kao dio multinacionalne borbene grupe koju predvodi Ujedinjeno Kraljevstvo.

„Povećanje kontingenta sada je glavni prioritet i za diplomate i za vojsku u razgovorima s partnerima. Ovo je jedan od onih slučajeva kada je više bolje“, kaže Potapkins.

Osim toga, Potakkins tvrdi da bi baltičke države trebale brzo djelovati kako bi pripremile svoju vojnu infrastrukturu u slučaju da Sjedinjene Države revidiraju svoju ulogu u NATO-u. Ako se to dogodi, drugi saveznici NATO-a vjerojatno će se usredotočiti na vlastitu sigurnost.