Ministar Dabro objasnio zašto plaćamo skupu hranu

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Josip Dabro gostovao je u Intervjuu tjedna TNT-a kod Nataše Božić gdje je komentirao stanje u poljoprivredi, ali i političku situaciju.

Dabro kaže da su, što se cijena hrane tiče, ogromna razlika između uvozne hrane i domaće proizvodnje. “Moja obitelj ima svoje jer mama ima veliku površinu vrta u Slavoniji te izbjegavamo kupiti sve što ne moramo”, rekao je.

Kaže da je svjestan da je u supermarketima cijena visoka, ali i loša kvaliteta. “Ministarstvo poljoprivrede je samo jedna od institucija u lancu. Ovo pitanje treba usmjeriti i Državnom inspektoratu, Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja, proizvođačima i prerađivačkoj industriji. Niz je tu faktora zašto su cijene takve”, dodao je.

Skupa hrana

“Treba poslati poruku potrošačima da je kvaliteta hrane sigurna. Razlika u kvaliteti je i u cijeni. Mi smo na tržištu, a ono diktira pravila igre, tako da neka institucija ne može kontrolirati cijenu. Mi smo ulaskom u EU prihvatili tržišnu igru. To je zadana priča. Ministarstvo je dalo smjer do 2030. za podizanje samodostatnosti, a to možemo smanjenjem troškova proizvodnje, a tu moramo svi bit uključeni”, naveo je.

“Evo jedan primjer ljetos gdje su lubenice bile 50 centi po kili, kod domaćih proizvođača na moru su bile i po 2 eura. Naravno da onda ljudi idu u trgovačke centre”, rekao je.

“Kako možemo biti konkurenti? Naši poljoprivredni proizvođači djeluju individualno, a danas bez udruženja, zadruga ili klastera, gdje se s jednom planskom i udruženom proizvodnjom veće količine smanjiti ulazni troškovi i time će i cijena biti niža. U našoj proizvodniji ima dobrih primjera, od mljekara, povrtlara i slično. Mi možemo to poticati, primjerice, raspisivanjem natječaja za potrebnu infrastrukturu poput hladnjača”, ustvrdio je.

“Kada stvorimo takve uvjete onda proizvođači jabuka neće morati prodavati jabuke direktno nego će ih moći skladištiti”, dodao je.

Navodi da je problem i prerađivačka industrija. “Naši ratari kada skinu kukuruz ili soju te proizvode prodaju u druge zemlje EU-a, i mi onda uvozimo finalni proizvod koji je manje kvalitete. Ministarstvo ne može izgraditi tvornicu preradu soje ili kukuruza, ali može stati uz njih programom sufinanciranja”, objasnio je Dabro.

Kao pozitivan primjer naveo je Podravku i naglasio važnost kupnje dijela Fortenove kao nacionalni interes.

Kaže da je strana radna snaga i u poljoprivredi neminovna. “U većim prerađivačkim pogonima bez strane radne snage teško možemo ići naprijed”, naveo je.

Napomenuo je i problem sve većih vremenskih nepogoda. “Problem je što osiguranje prizna urod do 15 posto. Kod Bošnjaka je jedna osiguravajuća kuća nakon tuče otkazala suradnju i rekla da više ne želi poslovati s njima”, istaknuo je.

O bivšim kolegama

Na EU razini gotovo ne postoje akteri zadovoljni poljoprivrednom politikom čemu svjedoče i česti prosvjedi poljoprivrednika. “Ta politika ima svoj okvir iz kojih ne možemo. Kada uzmemo naš plan i kontrole mi smo bili veći katolici od Pape. Mi smo išli se dodvoriti nekome i opteretiti administrativno poljoprivrednike. Oni se ne mogu baviti marketingom, IT-em, prodajom ili slično. To su ljudi u prosjeku stariji od 60 godina koji često pogriješe u ispunjavanju obrazaca, a to nam ne treba. Kontrola da, ali ne maltretirati ljude”, rekao je i dodao da se smanjuje administracija.

Zakon o poljoprivrednom zemljištu bi se trebao mijenjati, a Dabro kaže da bi trebao ići na okrupnjavanje. “Izmjene će ići u smjeru da se zemljište dodjeljuje uspješnima, a ne podobnima, stričevima kumovima ili tko je dobar s nekim načelnikom općine. Ne postoje mali i veliki nego uspješni i manje uspješni”, istaknuo je.

Osvrnuo se i na svoje bivše kolege koji su sada u stranci DOMiNO. “Oni nisu u koaliciji, ali dižu ruke i podržavaju Vladu, to mi je drago. Koalicijski sporazum je napravljen s DP-om, a ne s nekim drugim. Ne bi mi smetalo da oni krenu pregovarati s HDZ-om, ali ne u našoj kvoti”, naveo je.

“DP je cijelo vrijeme komunicirao da je protiv financiranja srpskih Novosti koje zagađuju hrvatsku javnost. Sloboda medija je jedno, ali financiranje iz proračuna drugo. Nikada nismo rekli da smo protiv srpske nacionalne manjine. Nemamo ništa ni protiv otvaranje srpskih kulturnih centara, pa mi smo normalni, civilizirani ljudi”, rekao je.

Na istup njegovog kolege Ivana Šipića prema novinaru Ante Tomića kaže da je on emocionalan čovjek. “Neću ja njega braniti, ali je podnio veliki teret i ne treba se vrijeđati ni s jedne ni s druge strane. I sam sam doživio da mi netko napiše da sam glupan i budala. Kritika da, ali vrijeđanje ne”, objasnio je.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.