Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije uputilo je u četvrtak Europskoj komisiji zahtjev za dodjelu sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije na ime velikih šteta od potresa te je zatražilo isplatu predujma, navodi se u priopćenju iz tog ministarstva.

„S obzirom na to da procijenjena šteta iznosi 10,21 posto bruto nacionalnog dohotka i čini proglašenu elementarnu nepogodu nepogodom velikih razmjera, danas smo uputili zahtjev za dodjelu sredstava iz EU Fonda solidarnosti te očekujemo isplatu predujma do sredine ove godine“, istaknula je ministrica Nataša Tramišak, koja je zahtjev uputila uputila povjerenici Europske komisije Elisi Ferreiri.

Serijom potresa od kojih se prvi dogodio 28. prosinca 2020. godine, a najsnažniji 29. prosinca 2020. godine s epicentrom 5 kilometara jugozapadno od grada Petrinje, prouzročena je velika šteta u javnom i privatnom sektoru na području Sisačko-moslavačke, Karlovačke i Zagrebačke županije, Grada Zagreba te ostalih hrvatskih županija Hrvatske, ističe se u priopćenju.

Prema EU regulativi, pogođena država Europskoj komisiji može podnijeti zahtjev za dobivanje pomoći iz Fonda solidarnosti Europske unije najkasnije dvanaest tjedana nakon nastanka prve štete prouzročene nepogodom.

Procijenjena vrijednost ukupne izravne štete prouzročene potresom, sukladno pravilima Europske unije i utvrđene po metodologiji Svjetske banke iznosi 41,6 milijardi kuna odnosno 5,5 milijardi eura, što čini 10,2 posto bruto nacionalnog dohotka Hrvatske i više je od 0,6 posto bruto nacionalnog dohotka Hrvatske, odnosno minimalne vrijednosti izravne štete kako bi se ista mogla proglasiti elementarnom nepogodom velikih razmjera.

Na temelju tako procijenjene vrijednosti, Hrvatska može prijaviti doprinos iz Europskog fonda solidarnosti od 319,19 milijuna.

Hitne mjere za koje se mogu dobiti sredstva iz Fonda su vraćanje u ispravno radno stanje infrastrukture i pogona u energetskom sektoru, u području vodoopskrbe, upravljanja otpadnim vodama, telekomunikacija, prijevoza, zdravlja i obrazovanja, pružanje privremenog smještaja i financiranje službi spašavanja, radi pokrivanja potreba pogođenog stanovništva, a tu je i osiguravanje preventivne infrastrukture i mjera zaštite kulturne baštine.

Sredstva se mogu dobiti i za čišćenje područja pogođenih katastrofom, uključujući prirodna područja, u skladu s, kad je to primjereno, pristupima utemeljenima na ekosustavima te hitno obnavljanje pogođenih prirodnih područja kako bi se izbjegli neposredni učinci erozije tla.