Istraga protiv Jurice Lovrinčevića, nekadašnjeg posebnog savjetnika ministra gospodarstva Davora Filipovića dolazi u trenutku kada Europska komisija u Izvješću za Hrvatsku o vladavini prava u 2023. ističe upravo netransparentno državno oglašavanje u medijima. Na to smo upozoreni još početkom prošle godine, no ništa nije učinjeno.
Danas smo javili da je USKOK otvorio istragu jer sumnja da je Lovrinčević preko oglašavanja Fonda za zaštitu okoliša na Mreži TV namjeravao izvući oko 45 tisuća eura. Modus je, navodi se u rješenju o pokretanju istrage, trebao biti sljedeći: Fond plati Mreži TV 90 tisuća eura za promidžbu dva projekta, a uz pomoć fiktivne fakture polovinu tog iznosa izvuku Lovrinčević i njegovi ljudi.
Zašto nitko drugi nije osumnjičen?
Ništa na kraju nije realizirano, ali je Jurica Lovrinčević ipak završio pod istragom zbog sumnje u trgovanje utjecajem. “Osobu od njegovog povjerenja” za čiji je financijski probitak, prema sumnjama USKOK-a, ovaj novac trebao poslužiti, rješenje o provođenju istrage nije obuhvatilo.
Inače iz Lovrinčevićevih snimki što ih je Nacional objavio i koje su poslužile kao temelj za pokretanje ovog postupka, proizlazi sumnja da je izvlačenja novca preko promotivnih aktivnosti bilo još. Snimke je Nacionalu dao voditelj s Mreže TV Marin Vlahović.
Zanimljivo je da upravo državno oglašavanje u lokalnim i regionalnim medijima, među ostalim, problematizira “Izvješće o vladavini prava za 2023. – Poglavlje za Hrvatsku”.
Evo što kaže Europska komisija
U izvješću Europska komisija još je lani upozorila hrvatsku Vladu na problematično državno oglašavanje u medijima. Sada pak ukazuje da vlasti nisu poduzele ništa kako bi se “dodatno ojačao okvir za javno nadmetanje za državno oglašavanje u lokalnim i regionalnim medijima”.
Sasvim konkretno, Hrvatska “nije ostvarila napredak u dodatnom jačanju okvira za pravednu i transparentnu raspodjelu sredstava za državno oglašavanje utvrđivanjem jasnih mjerila, dobrih praksi i mjera nadzora kako bi se zajamčilo djelotvorno funkcioniranje novog postupka javnog natječaja za lokalne i regionalne medije”.
Nešto je ipak napravljeno, ali…
Inače, Europska komisija u svom je izvješću utvrdila da je postupak javnog nadmetanja uveden revizijom Zakona o elektroničkim medijima 2021. kako bi se dopunio postojeći zahtjev da javna tijela i institucije kao i pravne osobe u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske najmanje 15 posto godišnjeg iznosa namijenjenog promidžbi svojih usluga ili aktivnosti troše na oglašavanje u regionalnim ili lokalnim televizijskim ili radijskim programima ili kod pružatelja elektroničkih publikacija. Zakonom je propisano i da se ta sredstva raspodjeljuju na temelju javnog poziva u kojem se moraju navesti relevantni kriteriji, ali bez dodatnih pojašnjenja o prirodi tih kriterija ili postupovnih jamstava. Tako se, ukazuje Europska komisija, ne navodi koje tijelo donosi i provodi te kriterije.
Zbog toga se pojavila sumnja u pravednost i transparentnost dodjele tih sredstava. Europska komisija citira i studiju iz 2023. koju je naručilo Društvo za zaštitu novinarskih i autorskih prava (DZNAP), prema kojoj lokalni pružatelji elektroničkih publikacija znatno ovise o prihodima lokalnih vlasti. I tu nastaju sumnje u novinarsko izvještavanje o lokalnim vijestima na takvim portalima.
Upozorenje RH zbog plaćanja medija
“U tom je pogledu posebno važno uspostaviti dobru praksu i učinkovite mjere nadzora kako bi se osiguralo pravedno i neovisno funkcioniranje novog postupka javnog nadmetanja. Osim toga, neki dionici i dalje upozoravaju na mogućnost da državno oglašavanje utječe na neovisnost medijskih kuća i na nacionalnoj razini. Od stupanja na snagu relevantnih odredbi Zakona o elektroničkim medijima preliminarni podaci pokazuju da je većina nadležnih tijela organizirala javne pozive, kako je propisano zakonom.
Međutim, nisu poduzeti daljnji koraci za uspostavu jasnih kriterija ili neovisnih mehanizama nadzora kako bi se osigurala pravedna i transparentna raspodjela sredstava za državno oglašavanje. Dakle, nije ostvaren napredak u provedbi preporuke iz Izvješća o vladavini prava za 2022.”, zaključuje Europska komisija.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!