Mirovine sve manje, problemi u sustavu sve veći. Hoćemo li raditi do smrti?

Shutterstock / Ilustracija

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje u rujnu 2022. godine objavio je statistiku iz koje je vidljivo da se u posljednjih godinu dana broj korisnika osiguranja povećao, dok se broj umirovljenika smanjio. Broj osoba koji plaćaju mirovinski doprinos porastao je za 36.561 (2,3 posto) dostigavši 1,64 milijuna. Pritom je većina rasta zabilježena u tvrtkama i obrtima dok je u segmentu slobodnih djelatnosti i poljoprivredi broj osiguranika smanjen.

Zahvaljujući pozitivnom trendu u posljednjih nekoliko godina broj osiguranika konačno je vraćen na razinu dostignutu prije financijske krize 2008. godine.

Također, zbog povećane smrtnosti, u proteklih godinu dana broj umirovljenika smanjen je za 8.014 te je krajem rujna mirovinu primalo 1,23 milijuna korisnika. Izrazito nepovoljan omjer umirovljnika i osigurnika time je donekle popravljen i sada iznosi 1:1,33.

Međutim, nas je zanimalo rade li hrvatske inistitucije dugoročne predikcije koliki će biti omjer umirovljenika i osiguranika za 10 odnosno 15 ili 20 godina.

Državni zavod za statistiku odgovorio je kako ne raspolažu traženim podacima, no odgovore je imalo Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Iz ministarstva su odgovorili da “projekcije kretanja broja osiguranika i korisnika mirovina redovito izrađuju, kako za njihove potrebe, tako i u okviru suradnje sa tijelima Europske komisije za pripremu međunarodnih publikacija koje se bave analizom mirovinskih sustava u EU.

Poslali su nam tablicu projekcije očekivanog omjera osiguranika i korisnika mirovina do 2040 godine. Temelje je na trenutno dostupnim podacima i očekivanim kretanjima u mirovinskom sustavu u narednim godinama, uzimajući u obzir dugoročne demografske trendove.

Tako u ovoj godini kažu da će omjer osiguranika i korisnika mirovina biti 1,32., u 2023. 1,33., u 2024. 1,34., u 2025. 1,35., u 2030. godini 1,38 u 2035. 1,35., te 2040. godine 1,32.

Većina umirovljenika prima mirovinu ispod 3000 kuna

Iz javnosti dostupne statistike, koju vodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, vidljivo je da većina umirovljenika prima mirovinu ispod 3000 kuna. Umirovljenici koji su otišli u punu starosnu mirovinu u prosjeku primaju tek 3.589 kuna, oni koji su u mirovinu otišli prijevremeno primaju nešto manju mirovinu u iznosu od 3.314 kuna, a korisnici invalidske mirovine 2.430 kuna. No, najviše umirovljenika, njih nešto manje 170 tisuća prima mirovinu između 2000 i 2500 kuna. Čak 278.500 osoba prima najnižu mirovinu u prosječnom iznosu od samo 1.950 kuna.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever za N1info.hr kaže da smo u nekim razdobljima imali i gori omjer od ovog kojeg imamo sada.

“Trenutno imamo povećani broj zaposlenih u odnosu na ranije godine, a činjenica je da imamo rekordan broj zaposlenih, preko milijun i 600 tisuća ljudi”, kaže Sever i dodaje “kako je među zaposlenima polako, ali sigurno sve manji broj domaćih ljudi, koji još uvijek nije značajan, ali sigurno jest kad se gledaju ukupne brojke”.

Podsjeća kako se upravo na razini sličnih projekcija gurala promjena Zakona o mirovinskom osiguranju, gdje se išlo na 67 godina za stjecanje dobi na punu starosnu mirovinu. “To je krenulo u vrijeme kad je premijer bio Zoran Milanović, a da je onda taj prijedlog Vlada Andreja Plenkovićeva , što se tiče prijelaznog razdoblja, ubrzala, a zbog tog prijedloga su sindikati 2019. godine i organizirali skupljanje potpisa za referendum”, objašnjava.

“Stanje je izrazito loše i teško”, kaže Sever i nastavlja: “Ono što je zapravo problem u Hrvatskoj je taj što se ja ne sjećam da je ijedna vlada, pa čak ni ova, iako će reći drugačije, prepoznavala demografske probleme. Mislim da si nijedna vlada nije dala truda oko toga, jer mi iz godine u godinu imamo sve lošije rezultate kad je riječ o demografiji. Dodatno, Hrvatska nije poželjna zemlja za život većini mladih ljudi”, kaže Sever i dodaje kako je činjenica da “ih većina iz Hrvatske odlazi zbog nestalnih poslova i malih primanja”.

Sever tvrdi kako su te dvije stvari mladima okidač koji ih tjera van, a koji im u Hrvatskoj pobuđuje nesigurnost. Dodaje i to da čak 75 posto mladih ljudi u radno sposobnoj dobi nije napustilo roditeljski dom, jer nemaju uvjete. Podsjetio je kako smo posljednju financijsku i gospodarsku krizu koja je počela još u vrijeme premijerskog mandata Ive Sanadera, a nastavila se preko mandata Jadranke Kosor i Zorana Milanovića, osjetili više i duže od svih drugih europskih zemalja, a koja se posebno izrazila iseljavanjem mladih koji, unatoč tome što su radno sposobni, a bili su bez posla ili s malim primanjima, iz roditeljskih domova nisu vidjeli nikakvu perspektivu. “I kad onda gledamo da se sve više hrvatske djece rađa u inozemstvu to je itekako za zamisliti se”, ističe predsjednik Nezavisnih sindikata.

“Hrvatska je rekorderka po iseljavanju mladih visokobrazovanih ljudi unutar Europske unije“, kaže Sever i objašnjava razloge: “Prvo, to se događa jer je posao nestalan i u pravilu prvi se posao nudi na određeno vrijeme i s malim primanja”.

“Ljudi ne bi smjeli raditi do smrti”

Sever se pita što jedan mladi, akademski obrazovan par, s malim primanjima, nestalnim poslom, koji nisu kreditno sposobni, koji žive u većoj sredini u kojima su skupa podstanarstva, može činiti. “U tim uvjetima, jedino im preostaje otići van”, tvrdi Sever i napominje da veliki broj tih mladih kaže da će se vratiti u Hrvatsku tek kad steknu uvjete za mirovinu.

Smatra kako to u kombinaciji sa zapošljavanjem strane, slabo plaćene radne snage, koju, naglašava, treba razumjeti, jer i oni, kao i naši mladi, idu u potragu za boljim životom, stvara veliki problem. “Dakle, pitanje demografije, odlaska mladih, starenja radno sposobnog stanovništva i rasta umirovljenika izaziva jako veliki problem”, smatra Sever i ističe kako unatoč svim tim problemima ne smijemo prihvatiti tezu da produžavamo radni vijek “jer u Hrvatskoj ljudi imaju kraći životni vijek nego u Europskoj uniji i ljudi ne bi smjeli raditi do smrti”.

O nevjerojatnom broju građana koji primaju mirovine do 3000 kuna, Sever kaže da će to biti jako veliki problem sljedećih nekoliko godina, jer ti umirovljenici nisu na rubu siromaštva, već su, s obzirom na povećanje cijena prehrambenih proizvoda i energije, siromašni.

“Veliki dio tih ljudi je radno preizrađen i nemaju snage za dodatne poslove. I sad kad se govori o tome kako treba poticati duži ostanak u svijetu rada, veliki problem neće biti onima koji se nisu previše fizički potrošili dok su radili, ali neki dodatni posao će morati potražiti i oni koji su se potpuno potrošili u radu, ali im je toliko mala mirovina da moraju raditi. U toj situaciji ovi prvi će moći raditi dugi niz godina i dobiti solidno povećanje svojih mirovina, a ovi drugi koji su radili na teškim poslovima, poput građevinara ili radnika u tekstilu, oni neće, na kraju svog radnog vijeka, nikako nastaviti dalje”, objašnjava Sever i dodaje da će javne vlasti uskoro morati sve više sredstava iz javnog novca, iz proračuna izdvajati za mirovine. Ističe kako pri tome nikako ne smije biti rješenje produljenje radnog vijeka, jer nam nikako ne smije biti cilj da ljudi zapravo rade do smrti.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.