Povećanje plaća očekuje sve dužnosnike - od predsjednika, premijera, saborskih zastupnika do načelnika općina. U paketu su i suci.
Iako su drugačijeg političkog opredjeljenja, većina oporbe slaže se da bi HDZ-ov premijer Andrej Plenković i njegovi ministri trebali imati veća primanja.
Usporedbe radi, plaća slovenskog premijera Mire Cerara iznosi oko 3000 eura neto, dok je Plenkovićeva trenutno 23.157 kuna, što bi bilo oko 3088 eura neto. Giorgia Meloni, nova talijanska premijerka, ima plaću od 6700 eura. Irski premijer Micheál Martin prima oko 18.000 eura. Zanimljiv je podatak da srpska premijerka Ana Brnabić ima plaću nižu od 1000 eura, piše Index.
Na globalnoj slici Hrvatska se prema naknadama dužnosnika svrstala uz Butan, Boliviju, Kambodžu, Burkinu Faso i Irak, dok niže plaćene premijere imaju tek zemlje poput Kazahstana, Kirgistana, Moldavije i Nepala.
Najviše plaće u Europskoj uniji imaju premijeri i kancelari Njemačke, Švicarske i Belgije. Iščitava se obrazac – što razvijenija zemlja, to veća dužnosnička plaća.
“Sramotno male plaće”
Krešo Beljak, predsjednik Hrvatske seljačke stranke i saborski zastupnik, kaže da je plaća Andreja Plenkovića skromna.
“Mislim da su plaće premijera i ministara sramotno male. To su ljudi na najodgovornijim pozicijama u državi i trebali bi imati plaću da ne moraju doći u poziciju razmišljati o krađama. I upravo zato što imaju tako mizerne plaće, (to su za prosječnog Hrvata, naravno, velike plaće), ali plaća od dvije ili tri i pol tisuće eura za premijera je – mizerna. Zato što imaju tako male plaće, zato se događaju pljačke u Hrvatskim vodama, u Ini, u HEP-u. Da se mene pita, premijer mora imati plaću kakvu imaju u susjednim država, kao što je Slovenija i onda, ako ukrade kunu, da ide ravno u zatvor”, poručuje Beljak.
Na pitanje podržava li povećanje plaća zastupnika u Saboru Beljak odgovara da bi trebali raditi volonterski.
“Saborski zastupnici bi trebali biti volonteri. Uopće ne bi trebali primati plaću i trebali bi biti birani direktno od građana. Plaće zastupnika su dovoljne ovakve kakve jesu ako je već takva politika, s time da bi se trebalo razmisliti o zakonskim rješenjima da se spriječi kupovina zastupnika. Političari ne bi smjeli biti izabrani na jednoj listi i onda usred mandata promijeniti stranku i postati žetončići”, dodaje saborski zastupnik.
“Ne zaslužuju veće”
Marijana Puljak iz stranke Centar smatra da plaće dužnosnika odražavaju situaciju u državi.
“Načelno su plaće u Hrvatskoj u javnom sektoru, pa tako i one na najvišim političkim funkcijama, male. No za takvo stanje i za sramotno stanje opće političke korupcije odgovorni su baš ti na najvišim, odgovornim izvršnim političkim funkcijama. Zato je naš trenutačni odgovor da oni ne zaslužuju povećanje plaće”, kazala je Puljak.
Sličnog je mišljenja i Mostov Nikola Grmoja.
vezana vijest
“Nije primjereno u krizi povećavati plaće saborskim zastupnicima. Što se tiče ministara i premijera, ja sam im najveći kritičar, ali za tako odgovorne dužnosti morali bi biti bolje plaćeni s obzirom na obim posla i fokus javnosti. Tada bi morali odgovorno i pošteno obavljati posao, što ova vlada i premijer ne čine. Ako želimo privući kvalitetne ljude od struke u politiku, za izvršne funkcije bi plaće trebale biti veće. Građani sigurno ne podržavaju povećanje premijeru i ministrima, ali kod nas oni imaju niže plaće nego u drugim zemljama”, smatra Grmoja.
Dodaje kako direktori uprava državnih firmi imaju puno veće plaće od premijera. Na pitanje misli li i on da bi političari manje krali da imaju veće plaće odgovara: “Za manje krađa trebaju efikasne institucije. Ali ako želite nekoga baš kvalitetnog, sad ako govorimo o ministru financija, ako želite nekog kvalitetnog financijaša, on mora imati pristojna primanja koja su barem na nekakvoj razini koju može imati u privatnom sektoru. Zašto bi to bilo tko radio ako zna da će ga se stalno prozivati?”
Iako odobrava povećanje plaća Vladi, smatra da saborski zastupnici ne bi trebali dobiti povišice.
“Što se tiče zastupnika, dobar dio njih uopće ne dolazi u Sabor, ne sudjeluju u raspravama, dođu petkom, dignu ruke, a te plaće već kakve jesu su prevelike i treba naći načina kako to urediti. Da se vrednuje rad, da postoji neka osnovna plaća, a da se regulira dolaskom na sjednice, sudjelovanjem u raspravama, upućivanjem amandmana, prijedloga zakona, jer ovo ovako ne može. Sramotno je da neki primaju plaću, a ne obavljaju svoj posao”, poručuje Grmoja.
Igra skrivača
SDP-ov Arsen Bauk nije bio toliko odlučan kao Grmoja i Beljak u odgovoru na pitanje treba li premijeru i ministrima povećati plaće, no podsjetio je da je plaća predsjednika Ustavnog suda ipak veća od premijerove.
“Što se tiče plaća, to je ovlast Vlade i neka vlada postupi kako treba, a ne da prebacuje odluku na Sabor. Ako misle da im je plaća mala, oni imaju zakonsku mogućnost to povećati. Kad sam ja bio ministar, plaće dužnosnika su isključivo padale. Vladin prijedlog izmjena Zakona kojim žele drugačije urediti sustav plaća dužnosnika ima tri elementa: prvi je da se određivanje osnovice prebaci s vlade na Sabor, što ne podržavamo, drugi je da se osnovica veže uz osnovicu za državne službenike, što također ne podržavamo, a treći je da se mijenjaju koeficijenti i to na način koji smatramo u dobrom dijelu neustavnim i to u dva segmenta”, kaže Bauk.
Pojašnjava na što pritom misli:
“Najprije, unutar sustava dužnosnika ima odredbenih nelogičnosti, a posebno se ističe koeficijent predsjednika Ustavnog suda, koji je po prijedlogu veći nego onaj premijera. Zatim je tu i usporedba koeficijenata rukovodećih službenika u ministarstvima s njima nadređenim dužnosnicima. To su razlozi zašto ne možemo podržati Vladin prijedlog. Sve ono o čemu je premijer danas govorio, Vlada je mogla i može ostvariti jednom jednostavnom odlukom, ali su se oni, da upotrijebim premijerovu figuru, odlučili igrati skrivača”, kaže SDP-ovac.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!