Tvit Andreja Plenkovića pomalo podsjeća na onaj slavodobitni usklik nakon prvog vala pandemije, kad je objavio da je njegova vlada pobijedila pandemiju.
“Uz snažan gospodarski rast BDP-a, očuvana radna mjesta i brzo smanjenje javnog duga, prebrodili smo Covid-19 krizu”, stoji u tvitu premijera.
Plenković se poziva na brojke. U mandatima njegove vlade, prosječna plaća u Hrvata osjetno je poskočila, za 1691 kunu, dok se u prethodnoj petoljetki samo malčice propela na prste, svega 233 kune.
“Prosječna plaća za studeni 2021. iznosila je 7.333 kn, dok je na početku mandata, u listopadu 2016., iznosila 5.642 kn”, dodaje potom.
Oporba naravno, ne ustaje na aplauz. Njegovim rječnikom – nisu impresionirani.
“On nek sebi sve pripisuje te pobjede. Evo, svi porazi i krivice nek ih pripisuje oporbi, ali građani će reći svoje”, komentirao je Nino Raspudić, saborski zastupnik Kluba Mosta.
VEZANE VIJESTI
Tu je i druga strana medalje, oko koje se u oporbi baš i ne slažu. Ako je gospodarstvo preživjelo pandemiju, mnogi hrvatski građani nisu. U Hrvatskoj je na milijun stanovnika posve nepotrebno umrlo 40-1200 posto građana više nego u čak 24 druge članice EU. Jesmo li, dakle, prebrodili krizu?
“Pa nismo. Nije sve stvar gospodarstva, dakle, gospodin Luj, bogomdani Luj XIV, zaboravlja jednu činjenicu, da je preko 13 tisuća naših sugrađana nažalost umrlo od posljedica Covida, što nas stavlja u lošu statistiku prvih 10 na svijetu. A upravo zbog njegovih nekonzistentnih mjera. Ne možemo sve stavljati na gospodarstvo, ja ipak mislim da je zdravlje stanovništva puno važnije od svega”, kaže SDP-ov Siniša Hajdaš Dončić.
Plenković se ljuti da novinari nekorektno prenose njegovu izjavu, tvrdi da je on bio rekao da je pobijedio Covid, ali samo u prvom poluvremenu. U međuvremenu, došli smo već i do petog “polu(!)vremena”. Hrvatska je među tri-četiri članice Unije s najviše mrtvih i najmanje cijepljenih, što sasvim sigurno ukazuje na kontinuiranu krizu upravljanja.
“Cijeli sustav se raspao. Mislim, raspao se i u drugim državama, nismo mi baš u svemu najgori i iznimka. Ali o tome da smo pobijedili koronu, mogu li preskočiti uopće taj komentar, nema smisla”, govori novinarka Jutarnjeg lista Ivanka Toma.
No, ako ćemo isključivo o gospodarskim pokazateljima, uskoro se očekuje objava podatka koji doista sugerira da je Hrvatska brzo nadoknadila ono što je izgubljeno u prvim udarima pandemije. Vlada sasvim ozbiljno računa na dvoznamenkasti rast u 2021. Temelj tog oporavka je snažni rast potražnje u EU, ali i začudni povratak optimizma hrvatskih potrošača, koji bi doduše, mogao biti poljuljan povratkom inflacije.
Dakle, mi smo vidjeli rekordnu domaću potražnju, kako onu koja dolazi iz turističkog sektora, tako i ukupnu koncem 2021., kad je potražnja kulminirala, bila je najveća u povijesti, u proteklih 20-ak godina takvu potražnju nismo vidjeli. I to je, dakako, povećavalo, ubrzavalo oporavak i stvaranje novih radnih mjesta”, kaže ekonomski analitičar Damir Novotny.
Hrvatska je lani rasla brže od Kine. Naravno, u odnosu na potop iz 2020. No, nije to nešto što se samopodrazumijeva, iz svjetske financijske krize izvlačili smo se cijelo jedno desetljeće. Ovaj put, okolnosti su ipak posve drugačije.
“Ja mislim da ovaj put možemo biti djelomično optimistični. Narednih pet godina će hrvatska ekonomija rasti, stvarati radna mjesta, u okruženju europske monetarne unije kao jednog od najbogatijih područja na svijetu. Kako bude europskoj monetarnoj uniji, tako će biti i Hrvatskoj”, dodao je Novotny.
Bilo kakvi zahtjevi sindikata nemaju podršku u pokazateljima jer, Hrvatska realno zapravo godinama stagnira, ovaj rast nedovoljan je da se pokriju rashodi u pandemijskim godinama, Vlada se zadužila kako bi održavala kupovnu moć građana, eksterni rizici još uvijek nisu nestali, a pandemija je u ekonomskom smislu još daleko od od kraja, kaže Novotny.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare