Oglas

(NE)DOVOLJNO ZA ŽIVOT

Poznatog ekonomista opet smo pitali koliku plaću smatra dostojanstvenom. "Ostajem kod onoga što sam rekao zimus"

author
Miroslav Filipović
05. lis. 2025. 20:11
novčanik, poskupljenja, euro, novac
Unsplash / Ilustracija

Proteklih se dana, ponajviše zbog Dana dostojanstvene plaće obilježenog 25. rujna, u domaćem prostoru opet puno govorilo o tome koliki bi iznos osobnog dohotka bio dostatan za normalan život u Hrvatskoj, a ne preživljavanje.

Oglas

Tog dana je na konferenciji za novinare Hrvatske koalicije za dostojanstvenu plaću, čelnik Novog sindikata Mario Iveković rekao je da bi ona trebala iznositi 2.025 eura neto. Taj bi iznos, po njegovim riječima, trebao biti dovoljan za pokriće životnih troškova od prehrane, stanovanja i prijevoza do zdravstvene zaštite i školovanja djece.

Ovih dana se na skupu Kluba zastupnika socijalista i demokrata u Europskom parlamentu, koji se pod domaćinstvom SDP-a održava u Opatiji, također spominjala dostojanstvena plaća.

"Ako je u Hrvatskoj minimalna plaća ispod tisuću eura, a za dostojanstven život treba 2.000 eura, onda to jako puno govori koliko se teško živi i koliko se za zarađeni novac može kupiti", kazala je na skupu u Opatiji SDP-ova europarlamentarka Biljana Borzan.

Dostojanstvena plaća i u Ustavu

Posebnom uredbom Vlade RH, minimalna bruto plaća u ovoj godini u Hrvatskoj iznosi 970 eura, što je otprilike 745 eura neto. A prema zadnjim objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna neto plaća iznosila je 1.437 eura, dok medijalna plaća (polovica zaposlenih prima više, a polovica manje od toga) iznosila 1.249 eura. No vjerojatno nema ikoga u Hrvatskoj tko bi ustvrdio da je ijedan od ta tri iznosa (minimalna, medijalna i prosječna plaća) dovoljan za dostojanstven život.

Pritom valja podsjetiti da je Hrvatska jedina zemlja u Europskoj uniji koja u Ustavu ima formulaciju o dostojanstvenoj plaći. U članku 56. Ustava Republike Hrvatske stoji, naime, da "svaki zaposleni ima pravo na zaradu kojom može osigurati sebi i obitelji slobodan i dostojan život".

Rastu plaće, ali rastu i cijene

U dva navrata pitali smo poznatog ekonomista Ljubu Jurčića koliku plaću smatra dostojanstvenom za život u Hrvatskoj. Prvi puta, u ljeto 2024. godine, rekao nam je da bi to bilo 2.000 eura, ali uz napomenu da taj iznos ne treba shvatiti posve precizno zbog razlika u troškovima jer "nije isto živi li netko u Zagrebu ili Gospiću".

"Pristojna plaća znači da godišnje možete dva tjedna ići na ljetovanje i tjedan dana na zimovanje, da možete djeci kupiti tenisice kad im zatrebaju, a bez kalkuliranja i gledanja čega ćete se odreći da biste si nešto priuštili", objasnio nam je tada.

Potom smo Jurčića isto pitali i zimus nakon što je Vlada na temelju izmjena Zakona o minimalnoj plaći donijela Uredbu kojom je ove utvrđuje u bruto iznosu od 970 eura za ovu godinu. Osim toga, u međuvremenu je rasla i prosječna plaća, ali i inflacija. Tada je Jurčić korigirao iznos dostojanstvene plaće koji nam je prethodno iznio.

"Cijene su išle gore pa bih sada taj iznos pomaknuo na 2.200 eura. To bi bilo 10 posto više, onoliko koliko je prosječno poskupjela hrana", rekao je zimus.

"Nos nam je još uvijek ispod vode"

Dok se u javnosti ne bezrazložno 'licitira' iznosom dostojanstvene plaće, Jurčića smo upitali bi li opet korigirao prethodnu procjenu. No ovoga puta ostao je kod iznosa koji je iznio zimus.

"I dalje stojim kod iznosa od 2.200 eura i do kraja godine ću ostati kod toga. No mislim da bi minimalna plaća trebala biti 1.100 eura, a prosječna plaća onih s fakultetskom diplomom i barem dvije godine radnog staža trebala bi biti najmanje 3.000 eura."

U protekle dvije godine, dodao je Jurčić, s uvođenjem eura dobili smo europske cijene no ne i europske plaće.

"Ako je 2.200 eura nivo potrebne plaće, a ako je prosječna plaća na 1.400 eura, nos nam je još uvijek ispod vode. Digne se plaća pet - deset posto, ali to još uvijek nije dovoljno", kaže.

"Siromašnih 20 posto, 50 posto muku muče"

Jurčić se upustio i u procjenu strukture građana prema njihovoj mogućnosti zadovoljenja životnih potreba svojim mjesečnim primanjima.

"Deset posto građana živi dobro, to su oni najbogatiji. Dvadeset posto građana je u siromaštvu ili u granicama siromaštva. Također dvadeset posto je onih u komotnoj poziciji koji se 'igraju' plusom i minusom na tekućem računu. Ostalih 50 posto muku muče kad u jesen djeca krenu u školu i kad dođe zima. Oni imaju problem kad treba zamijeniti neki kućanski uređaj ili kupiti novi automobil", kazao je.

Teme

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama