Nakon godina psihičkog vršnjačkog maltretiranja, koje su roditelji prijavljivali, dječak iz osnovne škole u Belišću završio je s teškim tjelesnim ozljedama. Na taj slučaj upozorila je predsjednica Županijske organizacije Osječko–baranjske županije i saborska zastupnica Romana Nikolić.
Reakciju Romane Nikolić na slučaj vršnjačkog nasilja u Belišću prenosimo u cijelosti:
“U školi, na igralištu, u igraonici ili na dječjem rođendanu – često se nađemo u situaciji kada naše dijete stupi u interakciju s drugim djetetom; djetetom koje ne zna dijeliti, koje ne zna pokazati ni trunku empatije prema drugoj djeci, koje jednostavno postupa grubo i neprimjereno s obzirom na svoj uzrast i okolinu.
Već se neko vrijeme osvrćem na problematiku vršnjačkog nasilja koja vlada u našem društvu i koja se u zadnjih nekoliko mjeseci nakon perioda korona krize ponovno vratila u školske klupe na školska igrališta.
Također je važno ukazati da problemi ne nastaju samo zbog fizičkog nasilja. Psihičko i emocionalno nasilje su jednako prisutni.
Postoje situacije kada se dječji glas jednostavno ne čuje, kao što je u slučaju ruganja koji je tihi ubojica samopouzdanja i to je alarm da nešto svi zajedno moramo poduzeti.
Nijedan oblik nasilja nije primjeren, ali je put nasilja sigurna staza prema sljedećem: Dijete koje udara u vrtiću, postaje nasilnik u školi, a delikvent u adolescentskoj dobi, u odrasloj dobi – nasilnik u obitelji.
Godine maltretiranja, škola reagirala tek sad?
Da je vršnjačko nasilje i dalje jedan od gorućih problema u školama, svjedoči o tome slučaj od ovog tjedna u osnovnoj školi Belišću kada su dječaka iz razreda nakon nekoliko godina psihičkog maltretiranja u školskim klupama sada isti učenici i fizički napali ispred škole, pri čemu je dječak zadobio teške ozljede. Puknuće obje podlaktice.
Iako su roditelji žrtve godinama ukazivali na psihičko maltretiranje pojedinaca, škola nije reagirala. Sada, kada se dogodilo i fizičko nasilje, roditelji su sami obavijestili školu da će slučaj prijaviti policiji. Nakon reakcije roditelja škola se očitovala da će poslati zapisnik nadležnoj PU.
Postavlja se pitanje, bi li škola i ovaj put pokušala zataškati vršnjačko nasilje da sami roditelji nisu reagirali?!
Škola dosadašnje psihičko nasilje nije prijavila nikome iako su to bili dužni učiniti, ne samo iz moralne dužnosti da zaštite dijete, žrtvu nasilja, već i prema Protokolu za postupanje u slučaju nasilja, koji im propisuje točno što trebaju učiniti, nego su nakon opravdane reakcije roditelja, odlučili to učiniti i dokazali svima nama koliko je sustav neprovediv i nepouzdan. Sustav je u potpunosti zakazao.
Nasilje u odgojno-obrazovnim ustanovama prema Izvješću pravobraniteljice za djecu za 2021. od 51 prijave nasilja, 43 se odnose na vršnjačko nasilje.
Stupio je snagu Akcijski plan za prevenciju nasilja u školama sa svrhom poboljšanja, unaprjeđenja postojećeg stanja, ali unatoč tome škole postupaju neujednačeno u preventivnim intervencijama i u reagiranju na nasilje. Može se jedino zaključiti iz toga da je samo mrtvo slovo na papiru.
Da je stanje alarmantno, da na površinu izlaze praznine u pravnoj regulativi i praksi zaštite djece kao i da postoji nedovoljna odlučnost sustava da počinitelje sankcionira unutar sustava i prijavi drugim tijelima i da očito Međuresorna suradnja u povodu vršnjačkog nasilja je nedostatna i ovisi o dionicima na terenu, njihovoj stručnosti i razumijevanju problematike, te volji da suradnički i kontinuirano rade na suzbijanju i sprečavanju nasilja, svjedoči i ovotjedni slučaj vršnjačkog nasilja.
Iz čega proizlazi da je potrebno raditi na tome da škole trebaju biti mjesto gdje će se djeca i mladi osjećati sigurno, imati povjerljivu osobu u svom okruženju kojoj se mogu povjeriti oko problematičnih stvari, škole trebaju uz osnovno obrazovanje biti mjesta gdje se sklapaju prijateljstva, pamte prve ljubavi, a ne ostavljati gorak okus u ustima.
Prijaviti, ne zataškavati
Kao jedini odgovor na nasilje je da se svaki oblik prijavi, ne zataškava.
Potrebno je raditi na razvijanju empatije kod djece kao i na prevenciji i edukaciji djece.
Ove godine dogodilo se nekoliko oblika vršnjačkog nasilja kako u školi tako i izvan nje, prijavljenih, ali koliko je slučajeva koja su zataškana i nisu prijavljena?!
To je ono što je zabrinjavajuće i pod hitno se nešto sustavno mora promijeniti.
Edukacije treba provoditi još u ustanovama ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, da se djecu od najranijih dana educira i uči koje je ponašanja primjereno, koje nije. Isto tako, veliki je nedostatak stručnjaka u stručnim službama u vrtićima i školama.
Postoji potreba za pojačanim radom na prevenciji i osvješćivanju da nasilje u bilo kojem obliku, fizičkom, psihičkom ili elektroničkom nije prihvatljivo.
Kada se dogodi vršnjačko nasilje u školi ili ispred škole, škola je ta koja treba biti stup obrane.
Dužna je, kao odgojno-obrazovna ustanova, djeci osigurati sigurno okruženje u kojem neće trpjeti bilo koji oblik nasilja. Učitelji i profesori su ti koji trebaju reagirati na svaki oblik nasilja i svojim primjerom usmjeravati učenike, potičući socio-emocionalno prihvaćanje i stvaranje sigurne i ugodne razredne klime.
“Od kolijevke pa do groba, najljepše je đačko doba”, danas to možda više nije tako za dječaka s početka priče, ovotjedne žrtve nasilja, ali se zato svi moramo uključiti, prevenirati da takvo ponovno postane i ostane i da se ovakvi slučajevi više nikad ne dogode.
Očekujem i od nadležnog ministarstva da će se uključiti u riješavanju ove problematike, da će provesti izvide i inspekcijski nadzor o navedenom slučaju.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
