U POTRAZI ZA NAFTOM
Štern o najavljenom poslu JANAF-a u Kazahstanu: "Rizik je velik. Nadam se da znaju što rade"

JANAF (Jadranski naftovod) tvrtka u većinskom državnom vlasništvu, koja se dosad bavila transportom i skladištenjem nafte, odlučila je poduzeti strateški iskorak i ući u područje istraživanja nafte.
U utorak je objavljeno da je Glavna skupština JANAF-a izglasala odluku o ulaganju u istraživanje ugljikovodika u Kazahstanu. S gotovo 44 milijuna eura JANAF će, zajedno s Agencijom za ugljikovodike, putem tvrtke Geoenergija Razvoj ući u projekt istraživanja i proizvodnje nafte i plina u Kazahstanu.
U priopćenju za javnost, iz JANAF-a je poručeno da će sukladno odluci Glavne skupštine "poduzeti daljnje aktivnosti kako bi JANAF pristupio u članstvo društva Geoenergija razvoj d.o.o. uz Agenciju za ugljikovodike, te uz preuzimanje obveze dodatnih činidbi uplatom novca do maksimalnog iznosa od 43.680.000,00 eura za potrebe financiranja projekta istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u istražnom polju Shygys u Republici Kazahstan u strateškom partnerstvu s kazahstanskom kompanijom KazmunayGas".
Prioritet im je diverzifikacija poslovanja
U JANAF-u drže da im je "diverzifikacija poslovanja jedan od prioriteta" u složenim tržišnim i geopolitičkim okolnostima, a spomenuto ulaganje "važan korak na tom putu".
Predsjednik Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan izjavio je za HRT da "već sedam mjeseci traju intenzivni razgovori, stručni, tehnički i pravni, o mogućnostima zajedničkog nastupa Geoenergije s KazmunayGasom na prostoru Shygys" za koji je rekao da "ima odličan istražni i razvojni potencijal".
Ugovor Geoenergije i KazmunayGasa trebao bi biti potpisan u veljači, a terenska istraživanja započela bi na jesen.
"To je jako zahtjevan posao"
Što misli o ovoj odluci i poslovnom iskoraku JANAF-a, pitali smo stručnjaka za energetiku, bivšeg ministra gospodarstva i svojedobno generalnog direktora INA-e Davora Šterna.
"Ne mogu komentirati samu odluku jer nemam informacija na temelju čega je donesena. Ja samo znam da je istraživanje nafte, pogotovo u udaljenim zemljama koje su dosta izolirane od ostatka svijeta, s cjevovodima upitnog kapaciteta za izvoz moguće nafte - jako zahtjevan posao", kazao je.
Štern također ističe kako ne zna s kakvim organizacijskim, tehničkim i kadrovskim kapacitetima raspolaže JANAF da bi radio takav posao.
"Može se potrošiti novac, a ne naći ništa"
"Mi smo se kao INA, velika kompanija s 15 tisuća ljudi, s izuzetno kvalitetnim Naftaplinom i tvrtkom Crosco te velikim stručnim potencijalom dosta mučili s istraživanjima po svijetu. Naročito u Siriji, pa i u Rusiji, iako su 'Bijele noći' (u Sibiru, nap.a.) bile drugačije jer je INA ondje kupila već gotovo razrađeno naftno polje u proizvodnji. U slučaju 'Bijelih noći' element rizika nije postojao, ali ovdje u Kazahstanu postoji rizik da se potroši novac, a ništa ne nađe. To je u tom poslu normalno. S tim treba računati i ne treba osuđivati", napominje.
Za projekt u kakav kreće JANAF Štern ističe da je potrebno prethodno duboko promišljanje i organizacija.
"Ne znam na koga se JANAF tamo naslanja. Vidim da je partner država Kazahstan. KazmunayGas je jaka kompanija, samo je pitanje udjela - koliko tko ulaže u istraživanje, na koji način te kakav je ugovor o podjeli buduće proizvodnje i sudjelovanju u troškovima. Znam iz iskustva da je takav posao velik i riskantan i da zahtijeva puno stručnog znanja."
"Rizik je velik, želim im puno sreće"
Za ulaganje od skoro 44 milijuna eura u istraživanje naftnog polja Štern kaže da nije veliko i nameće pitanje koliko ulaže druga strana i u čemu se očituje suradnja s KazmunayGasom.
"Premalo je izneseno u javnost da bi se moglo reći više o tome. No želim im puno sreće", poručio je.
A JANAF-ovo orijentiranje na druge poslove Štern drži dobrom odlukom, pogotovo zbog onoga što se događa između mađarskog MOL-a i NIS-a (Naftne industrije Srbije). No projekt u Kazahstanu ipak smatra riskantnim.
"Dosta je riskantno uzeti novac iz zadržane dobiti i uložiti ga u takvo nešto. No govorim to s ogradom jer moguće je da već imaju i kompanije koje će to raditi. To moraju biti velike svjetske kompanije jer mislim da Crosco više nema kapaciteta za to. Osim toga, Kazahstan je naftovodima povezan s Rusijom pa je otvoreno pitanje što će biti s tom naftom ako je pronađu. Nadam se da znaju što rade", zaključio je Štern.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare