Stiže Nacionalni plan zaštite od nasilja nad ženama: Kako će se riješiti problem manjka sigurnih kuća?

Udrugama, međutim, smeta nedostatak konkretnih mjera i previše općenitih formulacija.

U samom javnom savjetovanju možete sudjelovati klikom na OVAJ LINK.

Na razini "wishful thinkinga"

"Za sad se naprosto čini kao da je riječ o nekim vrlo generalnim željama, koje nisu nužno krive, samo se pristup istima neadekvatno predlaže, odnosno, on nije dovoljno konkretan, na razini je ‘wishful thinkinga’, načelnog razmišljanja o tome kako bi stvari bilo dobro da izgledaju", rekla je Dorotea Šušak, izvršna direktorica Centra za ženske studije.

"To je opet jedna poruka o tome da pokušavamo problem sanirati površinski, kozmetički, reći da se njime bavimo, a zapravo suštinski, esencijalno, ne znamo što bi trebala sama promjena biti", dodala je Šušak, ističući da se nasilje nad ženama često tretira površno – o njemu govorimo samo kada se dogodi femicid, a u mirnijim danima pravimo se da ga nema.

Nisu dovoljni suhoparni MUP-ovi podaci

Slično upozorava i Arijana Lekić Fridrih, multimedijalna umjetnica i aktivistica. "Čini mi se da možda ovaj nacionalni plan nije bio spreman ugledati svjetlo dana, pogotovo ne za javnu raspravu.

Međutim, ono što mogu pohvaliti kao pozitivno je volja da se uopće napravi jedna takva strategija, da se uključe stručnjaci i stručnjakinje iz nevladinog sektora koji vrlo dobro znaju kako stvari funkcioniraju u praksi, a ne samo u suhoparnim MUP-ovim podacima", rekla je Lekić Fridrih.

No, dodaje da ne vjeruje da je ovaj plan namijenjen tome da se smanji broj femicida jer je "manjkav po pitanju mjera". Posebno upozorava na problem smještajnih kapaciteta za žrtve:

"U samom je izvještaju konstatirano da je broj sigurnih kuća dostatan zato što je svaka županija opremljena jednom sigurnom kućom, međutim, to nije istina, i vapaj nevladinih organizacija ide u tom smjeru već dulje vrijeme da se broj sigurnih kuća poveća jer pokazatelj koji nije naveden u ovom Nacrtu je - koliko žene mogu ostati u toj kući", rekla je.

Problem cyberbullinga

Ističe i da se cyberbullying spominje tek površno, bez ijedne predložene mjere, uz komentar da "neće biti dovoljne reklame".

Iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike poručuju da je strategija otvorena javnim komentarima do kraja kolovoza.

"U izradi strategije je sudjelovala radna skupina koja je sastavljena od predstavnika svih resornih tijela, predstavnika nevladinih udruga i svih onih koji su ključni akteri vezani uz donošenje jednog ovakvog dokumenta", rekla je Tatjana Katkić Stanić iz Zavoda za socijalni rad.

Što slijedi nakon javnog savjetovanja?

Nakon javnog savjetovanja slijedi razmatranje primjedbi, procedura prema Vladi i usvajanje strategije uz akcijski plan

. "Jedan se odnosi na prevenciju svih oblika nasilja, drugi na konkretne oblike zaštite i poboljšanja zaštite i potpore žrtvama nasilja, a treći na unaprjeđenje intervencije s obzirom na počinitelje nasilja", dodala je Katkić Stanić.

Ono što je začudno u priči je da je ovo predstavnicama udruga bio prvi doticaj s dokumentom. Kažu, ovo je tema koja je skoro prošla ispod radara.

Centar za ženske studije također nije bio kontaktiran pa će njihov službeni komentar na strategiju tek uslijediti, iako – iz Ministarstva tvrde – sve važne udruge sudjelovale su njezinom formiranju. No ipak – nakon skoro dva tjedna – nijedan komentar nije stigao.