Ne promijenimo li navike, more će ubrzo biti prazno. Populacije riba drastično opadaju zbog pretjeranog izlova, onečišćenja plastikom i drugih štetnih ljudskih praksi, upozorila je Svjetska organizacija za zaštitu prirode.
Kad sunce zađe, koćari sa svojim dnevnim ulovom uplovljavaju u rogozničku luku. Ova splitska ekipa vratila se s kapitalcem teškim 20 kilograma.
“Grdobina od 20 kila. Ovo je kapitalni ulov, ne hvata se često”, kaže Vedran Kačić iz Splita, vlasnik koće.
Najčešći ulov posljednjih dana su kozice, škampi i oslići, a uhvati se i koja kila muzgavaca.
„Solidan je ulov ka šta možete vidit. “Ulovimo jedno 400 kila u projesku, tu negdje, 400-500 kila”, kaže Vedran.
Nakon smjene na moru, riba se po dolasku na kopno mora sortirati. Ivan ovaj posao radi već 45 godina.
“Najprije se riba digne gori i onda se sortira. Pribire se i sortira. A ono što ne valja ide nazad u more”, objašnjava.
I Mirova tročlana posada radi punom parom. Sortiranje i vaganje ribe traje u prosjeku tri sata – ovisno o ulovu koji je, kažu nam, bio loš, ali i ribe je sve manje.
“Inače već dugo nije bajno. Nekad bolje, nekad lošije, ali sve u svemu zadnje vrijeme se sve lošije hvata. Razlozi? A svašta pomalo. Malo klima, malo fekalije, malo se lovi više, svašta pomalo”, rekao je Miro Stanić iz Omiša.
Da je ribe na Mediteranu sve manje, upozoravaju i stručnjaci. Problema je niz.
„Nije jedino, postoje i drugi problemi, zagađenje i klimatske promjene, ali ribarstvo je jedan od osnovnih problema”, rekao je Patrik Krstinić, stručnjak za morsku bioraznolikost iz WWF-a Adria.
“Dvije trećine flote je zapravo viška. Samo s jednom trećinom flote bi se moglo izlovljavat ono što se danas izlovljava, prema tome racionalno gospodarenje je jedini izlaz iz ovoga”, kaže pak Alen soldo s Pomorskog fakulteta u Splitu.
Ribari upozoravaju na još jedan problem – nautički turizam.
“U jadranskom, konkretno slučaju istočnog Jadrana vrlo veliki problem, ne samo ravan, nego ja bih rekao čak i veći za biološka bogatstva je nautički turizam”, rekao je Petar Baranović, predsjednik Odbora za ribarstvo Hrvatske poljoprivredne komore.
Do nestanka ribe u Jadranu neće doći, ali moguće je da je neće biti dovoljno za izlovljavanje, upozorava struka.
„Možemo reći da je eventualno stanje u Jadranu loše, ali eventualno nešto bolje na istočnoj strani kod nas, nego što je to u Italiji”, kaže Soldo.
Jedno od rješenja ovog problema su zone bez ribolova. Kod nas postoje, ali samo na papiru.
„Za sada su na papiru, naravno da i naši nadzorni organi koji bi trebali pratiti i regulirati ono što je doneseno, da se ne rade nekontrolirani izlovi, međutim toga ima zato i trebaju postojati nadzorni organi. Ja bi bio najsretniji da u Hrvatskoj postoji tzv Costal guard međutim mi nemamo dovoljno novaca za to, kao što je to npr. u SAD-u”, rekao je Jakov Dulčić iz Instituta za oceanografiju u Splitu.
Ako se zone bez ribolova stave primjerice u obalno područje gdje radi sedam i pol tisuća ribara, to je kontraproduktivno, upozorava stručnjak.
„U priobalnom području gdje radi najveći broj naših ribara, onda bi to trebale biti male točkaste zone s točnim spoznajam koja su mrijestilišta za koju ribu, a ne da to bude samo oko nekog otoka zato što lijepo izgleda, a to kako izgleda nema nikakve veze. Ali iz iskustva mogu reći da ne obraćamo previše pažnje na to”, kazao je Soldo.
Morat ćemo početi, jer ako ne promijenimo svoje navike do 2048. godine, u moru će biti više plastike nego ribe.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!