Zašto je Hrvatska na europskom dnu po deviznim pričuvama te je li to problematično?

Po vrijednosti pričuva iliti deviznih rezervi koje drže središnje banke (u nas Hrvatska narodna banka) daleko ispred svih je jedna od najbogatijih zemalja na svijetu - Švicarska s čak 791 milijardom eura. Uz Švicarsku, prednjače još Njemačka (329 milijardi eura), Italija (253 milijarde), Francuska (246 milijardi), Poljska (194 milijarde), Ujedinjeno Kraljevstvo (152 milijarde) i Češka (127 milijardi).

S druge strane su Malta i Kosovo sa samo jednom milijardom eura u deviznim pričuvama. Estonija, Luksemburg, Slovenija i Crna Gora imaju svaka po dvije milijarde eura u pričuvama svojih središnjih banaka, a Hrvatska tri milijarde eura.

"Time se čuvala stabilnost kune"

Budući da zemlje poput Bugarske, Mađarske i Rumunjske koje su po bogatstvu u rangu s Hrvatskom imaju značajno veće pričuve dok neke, pak, puno bogatije nemaju drastično veće pričuve od Hrvatske - primjerice Irska (11 milijardi eura), Finska (16 milijardi eura) te naročito već spomenuti Luksemburg (2 milijarde) - pitali smo poznatog ekonomista i profesora emeritusa na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu Ljubu Jurčića u čemu je logika tih razlika i je li za Hrvatsku problem što nema velike međunarodne pričuve u središnjoj banci.

"Ako imate valutu kao što je euro, koja kotira na svjetskom tržištu, onda nisu potrebne velike rezerve. One služe da čuvaju stabilnost valute i to je imalo smisla kada smo imali kunu", kazao je.

Jurčić je na primjeru rastumačio što je to značilo u vrijeme kune, a prije eura.

"Kada je ljeti s turistima stizala i velika hrpa eura, onda bi cijena eura kod nas pala zbog velike ponude i male potražnje. Najesen i krajem godine, kada se plaćaju krediti u inozemstvu, potražnja za eurima bila bi velika, a ponuda manja pa je tečaj eura išao na 10 kuna. Kako se ne bi događalo da ljeti bude prevelik pad tečaja eura, onda bi te eure otkupljivao HNB i stavljao u trezor. A kad ujesen potražnja bude veća od ponude i ponestane eura, onda bi središnja banka te eure iz trezora prodavala na tržištu i tako čuvala stabilnost tečaja."

"U normalnim vremenima ne trebaju rezerve"

To dijelom objašnjava zašto Poljska ili Češka, članice EU-a koje (još) nisu uvele euro, imaju i pedesetak puta veće međunarodne pričuve u središnjim bankama nego Hrvatska. No zašto velike pričuve imaju i Njemačka, Italija ili Francuska koje su od početka u eurozoni?

"One zbog opće nestabilnosti u svijetu kupuju zlato i drže ga kao rezervu a bi u slučaju udara na neku valutu sačuvale stabilnost. U tome su, naime, i devizne i zlatne rezerve. Kad dođe nestabilnost, cijena zlata obično raste, a vrijednost valute pada. Vidimo da je zlato s otprilike 1.000 dolara po unci zbog rata u Ukrajini došlo na 4.000 dolara. U takvim okolnostima i države kao i pojedinci kupuju zlato. U normalnim vremenima valute poput eura ili dolara ne trebaju imati rezerve radi čuvanja stabilnosti valute. One to čuvaju na drugi način, a tečaj valute biva određen stanjem na tržištu", objašnjava Jurčić.

Hrvatska je svoje zalihe zlata, oko 15,5 tona naslijeđenih nakon raspada Jugoslavije, prodala početkom 2000-ih. No HNB je prije dvije godine obnovio zalihe kupivši 1,5 tonu zlata u vrijednosti od 96 milijuna eura koju je, međutim, prema ugovoru o prijenosu dijela svoje imovine s Europskom središnjom bankom pohranio u njen trezor u Frankfurtu.

"Bio bi problem kada bi se povukli iz eura"

To što Hrvatska ima "samo" tri milijarde eura međunarodnih pričuva u središnjoj banci Jurčić kaže da nije problem.

"To bi nam bio problem ako bismo se povukli iz eura. Ovako dijelimo sudbinu eura, a kao mala zemlja nemamo nikakvog posebnog efekta na euro. Bit će kako bude. A kada ste mala zemlja i imate svoju valutu, onda morate imati devizne rezerve radi očuvanja vanjske likvidnosti u slučaju nekog udara. Recimo, kad dođe kriza i izvoz stane, a uvoz ostane kakav je bio pa nema priljeva deviza, onda se mora posegnuti za deviznim rezervama."

Sve u svemu, mali iznos tih rezervi ne znači veliku dramu.

"Pa vidite da nam je EU u ovih par godina dala 25 milijardi eura. Mi tolike rezerve ne možemo imati i da hoćemo", ustvrdio je Jurčić na kraju.