Znate li da se od torture bukom može umrijeti?

Punih 910 dana Tonči Bakotin, inženjer zvuka iz Kaštel Sućurca, vodi bitku za mir u vlastitom domu. Toliko je naime prošlo od njegove prve prijave Državnom inspektoratu da ugostiteljski objekt – smješten u drugom dijelu dvojnog objekta – ne poštuje propise i ne provodi mjere zaštite od buke.

“Ta tortura zvukovima, buka koja nastaje iz obavljanja ugostiteljske djelatnosti u neadekvatnom prostoru – povlačenje stolova, stolica, koraci, udaranje potpeticama, ventilacija, glazba – narušila mi je zdravlje, ostao sam bez prihoda i prava na privatnost obiteljskog doma – bez svega onoga što bi država trebala rutinski osiguravati svojim građanima”, kaže Bakotin koji se prisjeća kako je kao student imao u Nizozemskoj sličnu situaciju, koja je riješena za sedam dana.

Uništeno zdravlje

U 910 dana Bakotinove bitke – taj povratnik u Hrvatsku koji je nakon uspješne inozemne karijere predavača fizike zvuka i tonske tehnologije i glazbenika želio posao i život preseliti u obiteljsku kuću – “bogatiji” je za: više desetaka prijava Državnom inspektoratu, Ministarstvu zdravstva i Hrvatskoj akreditacijskoj agenciji, potres mozga zadobiven od udarca voditelja objekta na koji se žalio, stotine mailova i poziva nadležnim službama, 12 zakazanih mjerenja zvuka od kojih je ugostiteljski objekt naslonjen na njegov nosivi zid prošao samo jedno.

Ono za što nije bogatiji je – konačno rješenje njegovog problema. Ni nakon 910 dana borbe Bakotin nema odgovor na pitanje je li lokal čija mu je buka uništila zdravlje, posao i egzistenciju – proglašen neadekvatnim za obavljan je ugostiteljske djelatnosti.

U Točki na tjedan Tonči Bakotin obrazložio je danas potanko svoju bitku, a gosti su nam bili i audiolog dr.sc Robert Trotić, zamjenica pučke pravobraniteljice Dijana Kesonja kao i slovenski producent, glazbenik i stručnjak za prostornu akustiku Janez Križaj.

Nije usamljeni incident

“Buka ulazi kroz uho, ali i kroz našu kožu! Povišena razina buke povisuje razinu hormona kortizola, hormona stresa, koji utječe na pojačani rad štitnjače, bubrega, glatke musculature, povisuje vam se krvni tlak i dolazi do dugotrajnih štetnih utjwcaja na organizam koji u konačnici mogu izazvati velike zdravstvene probleme. Podaci Njemačkog udruženja za buku kažu da godišnje u toj zemlji oko 2000 ljudi umire od buke, to nije mali broj”, upozorava audiolog dr.sc. Rober Trotić.

Institucije poziva na efikasnije provođenje mjera zaštite od buke, a građanima koji buku nikako ne mogu izbjeći savjetuje da svakako nose čepiće ili štitnike za uši.

Bakotinov problem nije usamljeni incident. Ljetnu turističku gužvu na jadranskoj obali već dugi niz godina obilježava neugodan trend – pravi zvučni rat kafića koji se nadjačavaju u puštanju preglasne glazbe. No, zvučno onečišćenje i neadekvatna zaštita od buke za mnoge građane u Hrvatskoj nisu muka samo u ljetnim mjesecima.

Ako imate nesreću da poput Bakotina živite uz ugostiteljski objekt, mesnicu, građevinski obrt ili automehaničarsku radnju koja ne provodi mjere zaštite od buke, ovakvi stalni iritantni, ometajući zvukovi dio su vaše svakodnevice.

Nipošto zanemariv problem

“Ovaj slučaj nije usamljeni incident, samo prošle godine smo postupali po 26 pritužbi radi prekomjerne buke, ove godine u prvih 6 mjeseci zaprimili smo već 16 pritužbi zbog buke. Mnogi ljudi nisu svjesni da nisu obvezni trpjeti prekomjernu buke i ne znaju kako rješavati taj problem”, objašnjava Dijana Kesonja, zamjenica pučke pravobraniteljica, koja kaže kako građani koji se žale na buku često navode kako zbog toga imaju probleme sa zdravljem, nesanicu, stres i nemogućnost obavljanja svakodnevnih zadataka. Problem buke, upozorava, nije nipošto zanemariv.

“Prikupili smo podatke Državnog inspektorata o postupanjima po pritužbama zbog buke, oni su samo u prošloj godini proveli 804 naloga sanitarne inspekcije, izdali su gotovo 200 rješenja kojima je naređeno akustičko mjerenje buke, provedba mjera zaštite od buke i sl. Potrebno je adekvatno i na vrijeme reagirati na pritužbe I prijave građana. Neki građani nas upšozoravaju na problem da se mjerenja provide u unaprijed poznatim terminima, nekada se mjerenja ne provide u stvarnim uvjetima, na lokaciji gdje je buka najveća, ili u doba dana kada je buka smanjena”, kaže Dijana Kesona, zamjenica pučke pravobraniteljice.

Ističe i kako Zakon o zaštiti od buke ne predviđa mjerenje od buke iz neprijavljenih djelatnosti.

Bakotin upozorava na neadekvatno postupanje institucija koje u svojoj nadležnosti imaju doticaja sa sprječavanjem buke – Državnog inspektorata, Hrvatske akreditacijske agencije i Ministarstva zdravstva – od kojih se niti jedna nije odazvala na poziv N1 na sudjelovanje u ovoj raspravi. Dodatno smatra kako je potrebna i dorada zastarjelih i nepotpunih zakonskih normi za buku, koje datiraju iz 80-tih godina prošlog stoljeća.

“Većina građana Hrvatska je svjesna kako se stvari događaju u našim institucijama I smeta me naravno ta nepravda. Ali nema načina da vam opišem kako to izgleda kad vi živite 24 sata, svaki dan uz ugostiteljski objekt koji radi od jutra do ponoći, kad živite okruženi bukom koja se prenosi preko svih vaših zidova, poda I plafona – to je nešto što nije zabavno. Ne želim dramatizirati ali to spada pod oblik mučenja”, zaključuje Tonči Bakotin.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.