Cijepljenje protiv covida-19 čitavo vrijeme prate brojne nedoumice, a o najčešćim tvrdnjama koje se mogu čuti u javnosti, za portal N1 govori imunologinja dr. Anita Miličić, voditeljica Laboratorija za formulaciju cjepiva Instituta Jenner na Sveučilištu Oxford.

U nastavku možete pročitati komentare dr. Miličić na neke od često iznošenih tvrdnji u vezi s cijepljenjem protiv koronavirusa, a u svojim odgovorima sugovornica portala N1 navodila je podatke dobijene na osnovu više kliničkih studija u različitim državama.

Cijepiva protiv covida utječu na neplodnost – NETOČNO

Nijedno cjepivo ne uzrokuje neplodnost, pa ni cjepiva protiv covida-19. Za ovu tvrdnju nema biološke osnove. Naprotiv, postoje teorije da cijepljenje može doprinijeti začeću time što stvara povoljne uvjete kao na primjer inflamaciju, koja je neophodna za implantaciju embrija.

U Sjedinjenim Američkim Državama je prije nekoliko godina započela klinička studija gdje se ispituje dovodi li primanje cjepiva protiv gripe do boljih rezultata pri vantjelesnoj oplodnji. Također, poznato je da su mnoge žene koje su cijepljenje covid-19 cjepivima naknadno zatrudnijele.

Žene u većoj mjeri doživljavaju nuspojave nakon cijepljenja – DJELOMIČNO TOČNO

Iako postoje podaci koji ukazuju na izraženu razliku u nuspojavama, ova posljedica je nedovoljno istražena i vjerojatno potječe od urođenih razlika između muškog i ženskog imunološkog sustava. Bez obzira na nuspojave ne postoje indikacije da su cjepiva više ili manje učinkovita među spolovima.

Studija koju je u Sjedinjenim Američkim Državama radio CDC (Center for Diseases Control) pokazala je da je na 13,7 milijuna cijepljenih osoba, od kojih su 61 posto bile žene, nuspojave prijavilo oko 7.000 ljudi. Među tim osobama 79 posto su bile žene, što ukazuje na to da posljedica češćih nuspojava kod žena postoji, ali da nije velika.

Cjepivo ne treba primiti najmanje šest mjeseci nakon preležanog covida – NETOČNO

Nakon preležanog covida razina zaštite od ponovne infekcije varira. Cijepljenje se preporučuje mjesec dana nakon povlačenja simptoma jer štiti od ponovne infekcije, a potencijalno i od drugih sojeva koronavirusa.

Cijepljenje također olakšava simptome koji se zadržavaju kod izvjesnog postotka ljudi nakon preležanog covida-19, takozvani dugi covid, a dokazano je i da smanjuje rizik od dugotrajnih komplikacija izazvanih infekcijom.

Cjepiva nisu preporučljiva za mlađe od 16 godina – DJELOMIČNO TOČNO

Cijepiva se moraju ispitati posebno u svakoj populacijskoj grupi prije nego što ih regulatori odobre za upotrebu u tom segmentu stanovništva. Dosad su klinička ispitivanja većine cjepiva kompletirana na osobama starijima od 18 godina. Pfizerovo cjepivo je odobreno i za starije od 16 godina, a trenutno se na osnovu obavljenih kliničkih studija traži odobrenje tog cjepiva i za uzrast od 12 do 15 godina. Postojeća cjepiva trenutno se ispituju i na djeci starijoj od šest godina, tako da je pitanje vremena kada će biti odobrene i za mlađi uzrast.

Osobe alergične na penicilin ne smiju primiti cjepivo – NETOČNO

Cjepiva su potpuno sigurna za osobe koje imaju alergiju na antibiotike, uključujući i penicilin, kao i druge česte alergije (na primjer, na hranu ili na pelud).

Osobe starije od 65 godina ne bi se smjele cijepiti svim cjepivima – NETOČNO

Za cjepiva koja su odobrena od strane Europske agencije za lijekove (EMA) i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) nema gornje dobne granice. To znači da su cjepiva sigurna za sve dobne skupine iznad 18 godina, a Pfizer je trenutno odobren za starije od 16 godina.

Cijepljene osobe mogu prenijeti virusa – DJELIMIČNO TOČNO

Cijepljene osobe i dalje mogu prenijeti virus, samo u manjoj mjeri. Cijepljenje smanjuje nivo virusa u tijelu, pa time i u gornjem dišnom traktu preko kojeg se virus prenosi. Prema najnovijem izvještaju Europske agencije za lijekove (EMA), cijepljene osobe, koje su naknadno izložene virusu, imaju znatno manju vjerojatnost prenijeti tu infekciju na necijepljenu osobu.

Žene koje planiraju trudnoću u bliskoj budućnosti ne bi smjele primiti cjepivo – NETOČNO

Cijepljenje je sigurno i preporučuje se ženama koje planiraju trudnoću, da bi zaštitile sebe i buduću bebu. Štoviše, prema najnovijoj preporuci Britanskog odbora za cijepljenje, primanje Pfizer ili Moderna cjepiva sada se preporučuje i trudnicama. Taj savjet proizilazi iz kliničkih studija u SAD-u na oko 90.000 trudnica koje su primile jedno od ta dva cjepiva, bez ikakvih sigurnosnih posljedica.

Dodatno, studija na više od 2.100 trudnica u bolnicama 18 zemalja potvrđuje da infekcija koronavirusom kod trudnih žena može dovesti do ozbiljnih komplikacija kod bebe, uključujući teška oboljenja, prijevremeno rođenje, pa čak i smrtni ishod. Ovi rezultati naglašavaju da se trudnice trebaju uključiti u prioritetne grupe za cijepljenje, kao i da se poduzmu mjere ograničenja kontakta s oboljelima i smanji izlaganje infekciji.

Tome treba dodati i činjenicu da su cjepiva potpuno sigurna za dojilje jer cijepljenje štiti majku, a imunološki odgovor koji se stvara, prenosi se preko mlijeka na bebu, pa se time i ona štiti.

Proizvođači cjepiva protiv covida-19 namjerno ne objavljuju sve sastojke cjepiva – TOČNO

Neke kompanije ne objavljuju sve detalje sastavnih komponenti u cjepivima, a razlog za to nije prikrivanje sastojaka, već zaštita intelektualnog vlasništva. Ako je farmaceutska kompanija razvila specifičnu formulu uz veliko vremensko i financijsko ulaganje, to znanje se patentira da konkurentske firme ne bi profitirale od iste tehnologije. Za primatelje cjepiva to nema veliki značaj.

Cjepiva su striktno regulirana od strane nezavisnih zdravstvenih organizacija, kao što je Europska agencija za lijekove (EMA) koja prije autorizacije proverava sigurnost, kvalitetu i količinu sastojaka u cjepivima, kao i u svim drugim medicinskim proizvodima.

Cjepiva protiv covida mogu izmijeniti ljudske gene – NETOČNO

Ni za jedno od postojećih cjepiva protiv covida-19 ne postoji biološki mehanizam koji bi omogućio da cjepivo izmijeni ljudske gene – za to bi bio potreban potpuno drugačiji dizajn, sličan genetskim terapijama. Postojeća cjepiva djeluju tako što privremeno “posude” staničnu aparaturu da bi se napravio virusni protein koji aktivira imunološki sustav, ali se ne ugrađuju u DNK.

Osobe koje imaju antitijela, također se trebaju cijepiti – TOČNO

Prisustvo antitijela na koronavirus ne garantira zaštitu od infekcije, već je samo indikator da je osoba bila izložena virusu ili da je cijepljena. Za zaštitu je bitna funkcija antitijela – imaju li sposobnost neutralizirati virus, što se može utvrditi posebnim laboratorijskim testovima. Standardno testiranje na antitijela protiv koronavirusa pokazuje samo jesu li antitijela prisutna i u kojoj količini.

Nova analiza u Britaniji je pokazala prisustvo antitijela (u manjoj ili većoj meri) kod svih osoba koje su primile jednu dozu AstraZeneca ili Pfizer cjepiva. Međutim, razina zaštite od covid-19 infekcije tri tjedna poslije prve doze cjepiva je oko 65 posto, neovisno o dobi.

Također, antitijela su samo jedan od imunoloških elemenata koji nas štite od infekcije. Bitnu ulogu igraju T limfociti, koji se mjere samo u kliničkim uvjetima. Postoje slučajevi gdje su osobe bez antitijela na koronavirus bile zaštićene od infekcije, što ukazuje na višestruke odbrambene mehanizme.

Cijepljenje se ne preporučuje ako ste prehlađeni – NETOČNO

Cijepljenje generalno jača imunološki sustav jer potiče nespecifični, takozvani urođeni imunitet. To ima dodatni učinak jer može doprinijeti obrani od drugih slabijih infekcija kao što su prehlade. Uopćeno, vrlo je malo kontraindikacija za covid-19 cijepljenje. One se uglavnom svode na alergijsku reakciju na prvu dozu cjepiva, što je inače izuzetno rijetka pojava.

Kod mladih je sigurnije preležati covid jer su simptomi blagi i prirodni imunitet je bolji od cjepiva – NETOČNO

Iako starije osobe imaju veći rizik od razvijanja teškog oblika covida-19, poznato je da koronavirus može izazvati teško oboljenje, pa i smrtnost kod osoba svih uzrasta. S pojavom novih sojeva sve je više oboljelih među mladima i djecom. Infekcija koronavirusa oštećuje ne samo pluća već i druge organe, a može ostaviti ozbiljne i dugotrajne posljedice, kao na primjer srčane probleme ili probleme s pamćenjem, kako kod starijih tako i kod mlađih ljudi.

Nije isključeno i da je virus sposoban ostati u organizmu i reaktivirati se. Imunitet poslije infekcije može biti kratkotrajan, čime se stvara mogućnost za ponovne infekcije. Nasuprot tome, cijepljenje je sigurno i pouzdano dovodi do razvijanja imunološke memorije za koju je dokazano da štiti od budućih infekcija.