Promjene u životnom ciklusu kod žena su neizbježne, a jedna od onih najintenzivnijih je ulazak u menopauzu. Godine za menopauzu su različite od žene do žene, no obično se radi o periodu između 45 i 55 godine.

Menopauza je vrijeme od prosječno godine dana nakon zadnje menstruacije te uzrokuje tjelesne simptome koji mogu biti otežavajući za svakodnevni život. Sama promjena uz simptome, promjene raspoloženja i valunge obično traje oko pet do sedam godina, ali može potrajati i duplo duže od toga. Sve ovisi od žene do žene te ne postoji način da se ranije izračuna koliko traje menopauza.

Ulazak u menopauzu – zašto?

Menopauza predstavlja kraj menstrualnih ciklusa, krvarenja i kraj reproduktivne dobi kod žena. Sasvim je normalan dio života te, iako stvara neugodne simptome, kroz nju prolazi svaka žena. Do menopauze dolazi zbog smanjenja funkcije jajnika, ujedno i smanjenja proizvodnje ženskih spolnih hormona estrogena i progesterona.

Za vrijeme normalnog menstrualnog ciklusa dolazi do otpuštanja hormona koji su odgovorni za cijeli ciklus. Hormone otpuštaju folikule ili vrećice ispunjene tekućinom u kojima se nalaze jajne stanice. Folikuli se stalno troše, a sa smanjenjem tog broja opada i funkcija jajnika te se smanjuje reproduktivna mogućnost kod žene.

Proces starenja jajnika se ne može zaustaviti jer on počinje već s rođenjem. Žene se rađaju s oko milijun do dva folikula, a taj broj se već do prve menstruacije smanjuje na oko 200 tisuća. Žene u prosjeku imaju oko 400 ciklusa u životu za vrijeme kojeg se ovulira jednako toliko zrelih jajnih stanica. Osim zrelih jajnih stanica se u procesu sazrijevanja do menopauze potroši oko 15 tisuća folikula. Obično nakon 40-e godine života folikula bude sve manje, a menstruacija je sve nepravilnijeg ciklusa.

Menopauza nastupa kada folikula, odnosno, jajnih stanica više nema. Tad se završavaju menstrualni ciklusi, ali nastupa i glavni razlog velikih tjelesnih promjena – produkcija hormona. S obzirom na to da se za vrijeme ciklusa otpuštaju estrogen i progesteron koji su zaslužni za brojne funkcije u ženskom tijelu, kod ulaska u menopauzu dolazi do poremećaja izlučivanja. To dovodi do brojnih kliničkih simptoma, posebice na tkivima koja su najviše ovisna o navedenom hormonu. Riječ je o mozgu, sluznici, kostima, krvnim žilama i koži.

Simptomi menopauze

S ulaskom u menopauzu dolazi do mnogo simptoma koji se najčešće jasno prepoznaju kao simptomi menopauze. Kod žena se prije događa prijelazno ili tranzicijsko razdoblje koje traje oko deset godina prije zadnje menstruacije. Već u tom periodu pada reproduktivna sposobnost, sve je veća šansa za spontane pobačaje i sve je teže začeće.

Oko osam godina prije menopauze dolazi do hormonalnih problema i promjena te se to razdoblje nerijetko naziva premenopauza. U tom periodu, ali i kada nastupi promjena, dolazi do prvih simptoma kasnije menopauze. Među prvima su promjene u menstrualnom ciklusu.

Ovo su najčešće promjene:

– krvarenje postaje vrlo rijetko ili vrlo često

– krvarenja su obilna

– često izostaje ovulacija

– neuredna krvarenja van ciklusa / disfunkcijska krvarenja

Nakon prvih simptoma menopauze vezanih uz menstrualni ciklus, pojavljuju se i fizički simptomi koji nastaju kao posljedica nedostatka estrogena. Ovo su najčešći simptomi:

– kroničan umor i iscrpljenost

– psihičke tegobe

– depresija, anksioznost, panika

– poremećaji spavanja (nesanica ili lagan san)

– valunzi ili napadaji vrućine

– promjena boje kože i kose

– perutanje kože, veća sklonost nastanku bora

– smanjena seksualna želja

– pad živčanih i kognitivnih funkcija (slabljenje pamćenja i koncentracije)

– vaginalne infekcije

– tanka i lomljiva kosa i nokti

Simptomi menopauze mogu biti kratkoročni i rani poput iscrpljenosti i valunga, srednjoročni poput suhe kože i kose, urogenitalna atrofija i promjena libida, ali i dugoročni ili kasne.

Među kasnim posljedicama menopauze su progresivne tjelesne promjene koje nastupaju oko 10 do 30 godina nakon početka menopauze. Riječ je o stanjima na koje utječe nedostatak estrogena.

Među najčešćim dugoročnim posljedicama menopauze su kardiovaskularne bolesti jer se gubi zaštitni mehanizam. Uz to se pojavljuje i osteoporoza ili smanjena gustoća i poremećaj kostiju zbog kojih kosti budu sklonije frakturama. Na osteoporozu također utječe manjak estrogena što omogućava pojačanu razgradnju kostiju. Među drugim nuspojavama manjka estrogena mogu biti teškoće s vidom, siva mrena, slabljenje sluha, povećan rizik od razvoja demencije te osteoartritis.

Valunzi – i kako ih ublažiti?

Jedan od najviše poznatih simptoma menopauze su valunzi ili vazomotorne tegobe. Ne pojavljuju se kod svih žena. U premenopauzi se pojavljuju kod oko 20 posto žena, no kasnije se ta brojka povećava pa se s njima u menopauzi i ranoj postmenopauzi suočava oko 85 posto žena. Valunzi su nagli napadaji topline i vrućine popraćeni znojem.

Do valunga dolazi zbog abnormalne aktivacije termoregulacijskog centra u mozgu koja izlučuje niz hormona. Važnu ulogu ponovno igra estrogen kojem se mijenja koncentracija te čiji manjak stvara problem u centru za regulaciju topline.

Posljedica su nagli napadaji i širenje topline tijelom zbog širenja krvnih žila. Napadaj završava znojenjem i brzim otkucajima srca, a nakon toga slijedi spuštanje temperature. Pojaviti se mogu i noćni valunzi.

Žene koje su pretile, imaju šećernu bolest i probleme s metabolizmom imaju veće šanse za pojavom valunga u menopauzi. Osim što bi bilo dobro smanjiti tjelesnu težinu i držati dijabetes pod kontrolom, postoji još nekoliko stvari uz pomoć kojih možete ublažiti valunge.

To su:

– prestanite pušiti cigarete i piti alkohol

– održavajte hladnoću prostorije čak i za vrijeme spavanja

– tuširajte se hladnijom vodom prije spavanja

– odijevajte se slojevito

– smanjite unos prerađene hrane i šećera

– unosite više vitamina D i proteina

– konzumirajte mnogo tekućine kroz dan

– smanjite stres

– redovito se krećite i/ili vježbajte

Zaključak

Simptome menopauze ne možete zaustaviti, ali mnogi od njih se mogu držati pod kontrolom ili ublažiti. Veća je šansa da će simptomi biti manje izraženi i intenzivni ako održavate zdravu tjelesnu težinu, hranite se zdravo, pijete dovoljno tekućine i krećete se.

Na zadržavanje simptoma veliku ulogu ima i stres pa je vrlo važno da kod nastupanja predmenopauze i menopauze dovoljno mislite na sebe i možda, ako je to potrebno, drugačije rasporedite prioritete.