Nekoliko je specifičnosti vezanih uz prehranu muškaraca. Kako, s jedne strane, u usporedbi sa ženama jedu manje povrća, voća i integralnih žitarica, a više mesa te, s druge strane, češće obolijevaju od nekih bolesti, postoji prostor za poboljšanje njihove prehrane u cilju očuvanja zdravlja i vitalnosti.

Dovoljna zastupljenost žitarica, voća i povrća u prehrani regulira krvni tlak, smanjuje koncentraciju masnoća, ukupnog i LDL kolesterola u krvi, a time i rizike za razvoj bolesti krvožilnog sustava.

Za srce i krvne žile

U razvijenom svijetu bolesti srca i krvnih žila često dovode do obolijevanja i smrtnosti. Više su pogođeni muškarci. Riziku za njihovu pojavu doprinose ateroskleroza, disbalans masnoća i kolesterola u krvi, visoki krvni tlak, stres i sl. Izražena prisutnost slobodnih radikala u organizmu nije poželjna jer dovodi do oksidacije LDL kolesterola, što dalje uzrokuje upalne procese koji doprinose pojavi ateroskleroze. Svakako se zato preporučuju namirnice bogate antioksidansima. Dovoljna zastupljenost žitarica, voća i povrća u prehrani regulira krvni tlak, smanjuje koncentraciju masnoća, ukupnog i LDL kolesterola u krvi, a time i rizik od pojave bolesti krvožilnog sustava. Može se to zahvaliti i prisutnosti škroba, vlakana, vitamina, minerala i brojnih antioksidansa u ovim namirnicama. Topljiva vlakna poput pektina iz voća te sluzi iz chia sjemenki smanjuju koncentraciju masnoća u krvi i upalne procese, snižavaju krvni tlak te povećavaju osjetljivost ćelija na inzulin. Ne čudi zato podatak da je unos vlakana, voća, neprerađenih žitarica i povrća zaštitni faktor protiv pojave moždanog udara.

Avokado

Avokado, za razliku od drugih vrsta voća, sadrži popriličnu količinu masti. Među karotenoidima značajno mjesto zauzima lutein, a prisutni su i tokoferoli, koji zajedno djeluju na zdravlje prostate štiteći je od pojave raka. Avokado čuva funkciju jetre, što se objašnjava prisutnošću flavonoida i fenola u njemu.

Avokado sadrži bioaktivne komponente koje sprečavaju prekomjerno zgrušavanje krvi, a time i pojavu tromboze. Njegovo ulje ima široku primjenu u narodnoj medicini. Između ostalog pomaže u terapiji psorijaze i osteoartritisa, pozitivno djeluje na zdravlje i regeneraciju jetre te snižava nepoželjni LDL kolesterol.

Orašasti plodovi

Orašasti plodovi idealna su užina, dodatak žitaricama, kruhu, salatama i sl. Bogati su mastima koje sadrže pretežno nezasićene masne kiseline. Značajno mjesto zauzimaju vlakna i bjelančevine. Aminokiselina arginin iz orašastih plodova sprječava razvoj aterosklerotskih promjena na krvnim žilama. Osim toga, iz arginina metaboličkim procesima u organizmu nastaje azot monoksid, koji opušta krvne žile čime se snižava krvni tlak. Orašasti su plodovi izvor antioksidansa topljivih u mastima. Štite lipidne komponente stanica, što se pozitivno odražava na zdravlje organizma, posebno krvožilnog sustava.

Ljudima koji pate od šećerne bolesti tipa 2 i hiperlipidemije uključivanje orašastih plodova u uravnotežen jelovnik pomaže održavanju primjerene koncentracije masnoća i kolesterola u krvi.

Brazilski orah

Cijenjen je po svom antioksidativnom djelovanju. Izvor je vlakana, minerala: magnezija, fosfora, kalcija i željeza te vitamina B1, B3, B6 i E. Izvrstan je izvor selena i pretpostavlja se da je među namirnicama biljnog porijekla upravo brazilski orah najbogatiji ovom mineralnom supstancom. Samo jedan brazilski orah sadrži 160% preporučenog dnevnog unosa selena. Selen ima pozitivno djelovanje na imunitet te zdravlje prostate, jetre, štitne žlijezde i pluća. Njegova kombinacija s vitaminom E djeluje protiv pojave raka prostate.

Đumbir

Đumbir sadrži brojne flavonoide koji pomažu u zaštiti krvožilnog sustava od pojave bolesti. Ove komponente sprečavaju nakupljanje kolesterola na unutrašnjoj strani krvnih žila, a time i pojavu aterosklerotskih promjena. Đumbir je začin izražene antioksidativne aktivnosti slične onoj askorbinske kiseline. Njegovi flavonoidi smanjuju stvaranje LDL kolesterola, sprečavaju njegovu oksidaciju, neutraliziraju slobodne radikale te ublažavaju upalne procese. Đumbir povećava koncentraciju poželjnog HDL kolesterola, a s druge strane snižava koncentraciju masnoća u krvi, sprječava prekomjerno zgrušavanje krvi te doprinosi regulaciji krvnog tlaka.

Riba

Ribu je potrebno uključiti u prehranu. Od koristi je i morska i slatkovodna. Ova je namirnica odličan izvor bjelančevina, pa se svrstava u isti skup s mesom, sirom i jajima. Bjelančevine iz ribe sadrže manje vezivnog tkiva pa je riba lakše probavljiva od mesa. Od vitamina, riba sadrži vitamine B skupine, koji pomažu stvaranje energije u organizmu, izgradnju bjelančevina, zdravlje živaca i drugo. Tu su i minerali poput magnezija, kalija i željeza.

Prisutnost visokoprerađenih namirnica u prehrani posljednjih 150 godina povećala je unos omega-6, a smanjila unos omega-3 masnih kiselina u organizam.

Soja

Soja je namirnica bogata bjelančevinama i vegetarijancima je jedan od njihovih glavnih izvora. Međutim, soja je mnogo više od toga. Cijenjena je i zbog svojih aktivnih susptanci, među kojima se ističu izoflavoni dokazanog pozitivnog djelovanja na srce i krvožilni sustav.

Prehrana siromašna zasićenim masnim kiselinama i kolesterolom, a koja dnevno uključuje 25 g bjelančevina soje, može smanjiti rizik za pojavu bolesti srca i krvnih žila. (Usporedbe radi, 100 g punomasnog sojinog brašna sadrži 35, dok 100 g nemasne mljevene soje sadrži 45 g bjelančevina.) Osim toga izoflavoni pozitivno djeluju na očuvanje gustoće kostiju pa je soja kao nemasna namirnica višestruko korisna starijim muškarcima, pišu Vijesti.me.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.