Toplinski udar, poznat i kao hipertermija, predstavlja ozbiljno zdravstveno stanje koje nastaje zbog prekomjernog izlaganja visokim temperaturama. Događa se u trenutku kada tijelo više ne može regulirati svoju unutarnju temperaturu, što dovodi do naglog porasta tjelesne temperature.
Posljedice toplinskog udara mogu biti smrtonosne stoga je prevencija iznimno bitan faktor u očuvanju zdravlja. Podaci pokazuju da oko 70.000 ljudi godišnje umire od toplinskog udara i drugih bolesti povezanih s vrućinom.
Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo ističu da se u zadnjem se desetljeću uočava trend porasta temperature u ljetnom razdoblju što utječe na zdravstveno stanje sveukupnog stanovništva.
Dodaju i da pravovremene mjere mogu smanjiti broj oboljelih i umrlih od vrućina, što znači da treba biti spreman ublažiti moguće negativne posljedice po zdravlje i trenutno djelovati.
Simptomi toplinskog udara
Toplinski udar je najteži oblik bolesti povezanih s vrućinom, a javlja se kada tjelesna temperatura poraste iznad 40°C. Ovo stanje može uzrokovati oštećenje organa, mozga i drugih vitalnih funkcija tijela. Bez hitne medicinske intervencije, toplinski udar može biti fatalan.
Do toplinskog udara dolazi kada se tijelo pregrije i više ne može regulirati svoju unutarnju temperaturu. Inače ljudsko tijelo održava stalnu temperaturu putem znojenja i cirkulacije krvi blizu površine kože.
Kada su vanjske temperature ekstremno visoke ili kad tijelo proizvodi previše topline poput trenutaka intenzivnog vježbanja, uobičajeni mehanizmi “hlađenja tijela” mogu biti nedovoljni.
Kod toplinskog udara, zbog prevelike temperature tijela može doći do prestanka znojenja što dodatno sprječava gubitak topline. Osim toga, se krvne žile tada šire kako bi povećale protok krvi kroz kožu i oslobodile toplinu, a to može dovesti do pada krvnog tlaka i smanjene opskrbe mozga krvlju. Da bi se održao normalan krvni tlak i protok krvi, srce mora raditi brže, a disanje postaje plitko i ubrzano kako bi se pokušala osloboditi dodatna toplina.
Nažalost, visoka tjelesna temperatura može izravno oštetiti stanice i tkiva, uključujući moždane stanice, što dovodi do neuroloških simptoma.
Ovo su najjasniji i najčešći simptomi toplinskog udara kod ljudi:
1. Visoka tjelesna temperatura (iznad 40°C)
Kad tijelo ne može dovoljno brzo otpustiti toplinu, tjelesna temperatura može brzo narasti do opasnih razina.
2. Suha, crvena i vruća koža bez znojenja
Tijelo se može prestati znojiti kao odgovor na prekomjernu toplinu, što dodatno onemogućuje hlađenje tijela.
3. Ubrzan puls
Kod toplinskog udara srce radi brže kako bi povećalo protok krvi kroz kožu, pokušavajući otpustiti višak topline.
4. Brzo i plitko disanje
Događa se jer tijelo pokušava brže otpustiti toplinu putem disanja.
5. Glavobolja
Visoka tjelesna temperatura može uzrokovati širenje krvnih žila u mozgu, što povećava pritisak i uzrokuje bol.
6. Vrtoglavica i slabost
Kada se tijelo pregrije, krvni tlak može pasti, a mozak može dobiti manje krvi, što rezultira osjećajem vrtoglavice i slabosti.
7. Mučnina i povraćanje
Mozak može reagirati na stres i pregrijavanje tijela slanjem signala za povraćanje kako bi se oslobodio pritisak.
8. Zbunjenost, dezorijentiranost ili napadaji i tikovi
Visoke temperature mogu oštetiti moždane stanice, što može uzrokovati neurološke simptome poput zbunjenosti, napadaja ili gubitka svijesti.
9. Gubitak svijesti
Ekstremna toplina može dovesti do kolapsa krvožilnog sustava i gubitka svijesti.
Prepoznavanje ovih simptoma toplinskog udara ključno je za pravovremeno reagiranje i spašavanje života.
Uzroci toplinskog udara
Toplinski udar može nastati iz dva glavna razloga – izlaganja visokim temperaturama, osobito ljeti ili zbog povećane tjelesne aktivnosti.
Kod izlaganja visokim temperaturama dodatno je opasno ako se radi o kombinaciji s visokom vlagom. Neke od nerijetkih situacija u kojima se toplinski udar može dogoditi su rad na otvorenom tijekom vrućih dana ili boravak u pretjerano ugrijanim prostorima na duži period.
Osim izlaganja visokim temperaturama, toplinski udar se može pojaviti i nakon intenzivne fizičke aktivnosti u vrućim i vlažnim uvjetima. Ovo se često događa sportašima, vojnicima ili radnicima koji obavljaju teške fizičke poslove na visokim temperaturama.
Određene skupine ljudi su pod većim rizikom od razvoja toplinskog udara, a to su:
– starije osobe zbog smanjene sposobnosti tijela da regulira temperaturu
– dojenčad i mala djeca jer im termoregulacijski sustav nije u potpunosti razvijen
– osobe s kroničnim bolestima: srčane bolesti, dijabetes, pretilost i druge kronične bolesti
– određeni lijekovi: diuretici, antihistaminici, beta-blokatori i drugi lijekovi mogu utjecati na sposobnost tijela da se hladi
– sportaši i fizički radnici
Prevencija toplinskog udara
Najbolje rješenje protiv toplinskog udara i sprječavanje najgorih posljedica je prevencija.
Ona je ključna za izbjegavanje ovog problema.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo svake godine objavljuje preporuke za zaštitu od vrućina kako bi upozorili što veći broj građana. Predlažu nekoliko koraka poput česte hidratacije, izbjegavanje direktnog sunca, rashlađivanje doma, ali i da pomognete drugima.
Neki od važnih koraka prevencije toplinskog udara uključuju:
1. Hidratacija
Pijte dovoljno vode kako biste održali tijelo hidriranim, osobito tijekom vrućih dana, ovo se odnosi na negaziranu vodu i niskokalorična pića bez kofeina, alkohola i šećera. Tekućina se treba unositi konstantno, a ne tek kad ožednite jer žeđ je prvi znak dehidracije.
2. Ograničenje izlaganja suncu
Izbjegavajte boravak na suncu tijekom najtoplijih dijelova dana, obično između 10 i 16 sati, a ovo se posebno odnosi na osobe koje su u povećanom riziku od toplinskog udara.
3. Nošenje lagane odjeće
Nosite svijetlu, prozračnu i široku odjeću koja omogućava isparavanje znoja, odjeću od prirodnih materijala poput lana ili laganog pamuka, no ne zaboravite na pokrivala za glavu i sunčane naočale.
4. Korištenje zaštite od sunca
Koristite kape, sunčane naočale i kremu za sunčanje s visokim zaštitnim faktorom kroz cijeli dan, kada god boravite na otvorenom čak ako ste u hladu.
5. Rashlađivanje
Provodite vrijeme u klimatiziranim prostorijama ili koristite ventilatore, tuširajte se mlakom vodom, ako je potrebno stavljajte hladne obloge kako biste se hladili, spustite rolete, a noću rastvorite što više prozora kako bi omogućili da svježiji zrak ulazi u prostor.
6. Postepeno povećavanje aktivnosti
Ako morate obavljati fizički rad ili vježbati na vrućini, postepeno povećavajte intenzitet aktivnosti kako bi se tijelo priviknulo. Uz to uzimajte mnogo više pauza i pijte mnogo više tekućine. Ako je moguće, uz povećanu tjelesnu aktivnost izbjegavajte sunce i pokušajte boraviti u hladu
7. Djecu i životinje nikada ne ostavljajte u vozilu
Svake godine deseci djece i životinja ostaju zarobljeni u automobilima koji su parkirani na suncu. Već za 10 minuta temperatura u njima postaje dovoljna da izazove toplinski udar i smrt.
Prva pomoć kod toplinskog udara
Toplinski udar je hitno medicinsko stanje koje zahtijeva brzu i učinkovitu intervenciju. Ako prepoznate simptome toplinskog udara kod nekoga, važno je odmah poduzeti sljedeće korake kako biste pomogli osobi i spriječili ozbiljne zdravstvene posljedice.
Evo detaljnog vodiča za pružanje prve pomoći kod toplinskog udara.
Prvo premjestite osobu na hladno mjesto, ako je moguće u klimatiziranu prostoriju ili barem u hladovinu. Ako se nalazite u zatvorenom prostoru, koristite ventilatore i otvorite prozore kako biste omogućili protok zraka.
Nakon toga je važno ohladiti osobu, a to možete učiniti stavljanjem hladnih obloga poput mokrih hladnih ručnika na čelo, vrat, pazuhe i prepone. Na ovim područjima se nalaze krvne žile i hlađenje tih točaka bogata krvnim žilama i hlađenje ovih točaka može pomoći u snižavanju tjelesne temperature.
Ako je moguće, stavite osobu u hladnu, ali ne ledenu kupku. Usmjerite ventilator prema osobi kako biste povećali isparavanje znoja i tako dodatno rashladili tijelo.
Ako je osoba pri svijesti obavezno joj dajte vode, ali u malim gutljajima kako ne biste izazvali povraćanje. Dobra opcija su i sportski napitci koji sadrže elektrolite. Oni mogu biti korisni za nadoknadu soli i minerala izgubljenih znojenjem. Izbjegavajte pića sa šećerom, alkoholom i kofeinom jer oni mogu dodatno dehidrirati tijelo.
Kada osoba doživi toplinski udar, obavezno redovito provjeravajte puls i disanje te osobe. Ako puls postane nepravilan ili disanje otežano, odmah pozovite hitnu pomoć. Uz puls i disanje pratite i razinu svijesti osobe. Ako dolazi do zbunjenosti, dezorijentiranosti ili gubitka svijesti, znači da se stanje pogoršalo i da je hitna medicinska pomoć nužna.
Hitno pozovite medicinsku pomoć na broj 112.
Objasnite situaciju i simptome koje osoba ima detaljno, ali prije toga im se predstavite i recite gdje se nalaze te koja je razina hitnosti situacije. Dok čekate dolazak hitne pomoći, nastavite hladiti osobu i pratiti njene vitalne znakove. Ako osoba izgubi svijest i prestane disati, započnite s reanimacijom (CPR) ako ste obučeni za to. Čak i ako se osoba počne osjećati bolje, važno je da bude pregledana od strane medicinskog stručnjaka.
Toplinski udar može imati ozbiljne unutarnje posljedice koje zahtijevaju profesionalnu medicinsku procjenu i liječenje.
Zaključak
Toplinski udar je ozbiljno stanje koje zahtijeva hitnu medicinsku pažnju. Poznavanje simptoma, uzroka i mjera prevencije može značajno smanjiti rizik od toplinskog udara. Tijekom vrućih ljetnih mjeseci, posebnu pažnju treba posvetiti hidratiziranju, izbjegavanju prekomjernog izlaganja suncu i provođenju vremena u rashlađenim prostorijama.
Brza reakcija i adekvatna prva pomoć mogu spasiti život osobe koja je doživjela toplinski udar.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
PROČITAJTE JOŠ
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!