Prvi reformski zahvat vlade premijera Andreja Plenkovića je velika porezna reforma. No malo se zna o tome tko je reformu pripremao i kako se došlo do rezultata koji se sada predstavlja javnosti.

Nova hrvatska porezna reforma, po svemu što je do sada poznato u javnosti evidentno kompleksna i velika reforma, doista se pred hrvatskom javnošću pojavila iznenada, piše Đurđica Klancir za DW. To nije bio projekt koji je HDZ posebno najavljivao u predizbornim nastupima, niti ga je novi lider Andrej Plenković izdvajao kao asa iz rukava, kao nešto konkretno gotovo s čime bi nova vlast, ako je on osvoji, mogla odmah krenuti u akciju. Porezna reforma je zapravo nastajala daleko od očiju javnosti, ispod površine svih onih dramatičnih političkih sukoba u vrhu bivše Vlade, te je ona svojevrsni miraz koji je ministar Marić donio Vladi Andreja Plenkovića iz Vlade Tihomira Oreškovića.

Ministar financija Zdravko Marić imenovanje članova stručne radne skupine potpisao je u ožujku 2016., a cilj je bio da radni materijali budu spremni za javnu raspravu 1. srpnja. „U nekoliko mjeseci napravili smo posao koji bi drugi radili godinu dana“, naglašava u kratkom razgovoru za Deutsche Welle prof. dr. Željko Lovrinčević, ekonomist sa zagrebačkog Ekonomskog instituta koji je predvodio stručni tim. Radna grupa je obuhvaćala više od tridesetoro članova, stručnjaka iz cijele Hrvatske, a u radu su sudjelovali i ministar Marić, pomoćnik ministra i ravnatelj Porezne uprave Zdravko Zrinušić, a bili su uključeni: dr. Marija Zuber, iz tvrtke za porezna savjetovanja RRiF, Hrvoje Zgombić, porezni stručnjak iz konzultantske tvrtke PwC, dr. Ante Bajo i dr. Ivica Urban s Instituta za javne financije, Hrvoje Šimović s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Ivan Idžojtić, porezni savjetnik iz Zagreba, dr. Davor Mikulić s Ekonomskog instituta u Zagrebu, Marko Šikić s Pravnog fakulteta u Zagrebu, dr. Nataša Žunić Kovačević s Pravnog fakulteta u Rijeci, Damir Brajković, porezni savjetnik iz Rijeke, dr.Vlado Brkanić, RRiF Zagreb, Maša Šarić, porezna savjetnica u EY Hrvatska, dr. Marko Primorac s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i mnogi drugi.

„Ministarstvo financija je krenulo od toga da želi poboljšati položaj najvećeg mogućeg dijela poreznih obveznika, olakšati poziciju poduzetnicima, posebno malim i srednjim poduzetnicima, ali cilj je bio i pojednostavljivanje cijelog poreznog sustava. Mijenja se pravni okvir, reforma je zapravo skup od 16 zakona, ali osim promjene pravnog okvira dolazi i do nove organizacije i informatizacije cijelog sustava“, govori o polazištu reforme i širini cijelog zahvata dr. Željko Lovrinčević.

Napravljene sve potrebne simulacije

Radilo se u radnim grupama, stručnjaci i operativci iz porezne uprave bili su podijeljeni po područjima pojedinih vrsta poreza. “Naravno da je bilo i izdvojenih, drugačijih mišljenja o pojedinim rješenjima, neki od kolega su se zalagali i za radikalnije zahvate, ali treba razumjeti da je finalno rješenje ono što je oblikovao i brani sam ministar“, kaže Lovrinčević.

Stručna javnost je informacije o najavljenoj poreznoj reformi dočekala s pitanjem jesu li napravljene simulacije, projekcije mogućih rezultata reforme, je li ih se stiglo napraviti, pa i ima li uopće Hrvatska alate za tako nešto, ali profesor Lovrinčević kaže da su „sve potrebne simulacije napravljene“. No, činjenica jest da je sustav još uvijek opterećen s nepoznanicama koje sigurno otežavaju projekcije rezultata, od pregovora sindikata javnih službenika oko plaća, do „slučaja franak“ i najavljenih tužbi banaka do rasplitanja slučaja INA-MOL.

S obzirom da je sada Most strana u Vladi koja naglašava da nije upoznat s „detaljima“ reforme, a Božo Petrov se otvoreno protivi „žurbi“ s uvođenjem reforme, postavlja se pitanje je li unutar prošle Vlade, u kojoj je također sjedio Most bilo komunikacije o radu na reformi, ili je ona nastajala u tišini, isključivo u Ministarstvu financija? „To je pitanje za političare“, kaže dr. Lovrinčević. „Mi smo radili na razini radne skupine i pitanje je koliko se od tih radnih materijala moglo uopće razmatrati na političkoj razini. A onda je u ljeto 2016. uslijedio onakav politički rasplet i nije se moglo više ništa učiniti. Unutar radne skupine nije pak bilo političkih razgovora o tome što koja politička strana želi i to je dobro da nije bilo tako. Mi smo bili skupina u kojoj se nismo pitali je li netko od nas član neke stranke, bilo nas je sigurno iz različitih stranaka i različitih političkih opredjeljenja, ali držali smo se smjera koji je tražio ministar financija.“

Radna skupina je, kaže Lovrinčević, radila volonterski – nitko od stručnih suradnika nije dobio honorar, jedino su se refundirali putni troškovi suradnicima koji su trebali putovati iz različitih dijelova Hrvatske.

“Oprezno s izmjenama poreznog sustava”

Na pitanje je li bilo suradnika iz inozemstva, odgovara niječno, ali naglašava da su sva rješenja usklađena s europskim zakonodavstvom.

S obzirom da je gospodarski program HDZ-a na temelju kojeg je inicirana i ova porezna reforma nastao na analizama njemačkog instituta IFO, zanimali smo se je li Institut bio na bilo koji način uključen i u ovu reformu, ali i s hrvatske strane te iz njemačkog instituta dolazi negativan odgovor. Dr. Siegfried Schönherr s minhenskog instituta IFO kaže da nisu surađivali s HDZ-om od jeseni 2015., ali podsjeća da su oni u svojem izvješću zaključili da „postojeći porezni sustav nije konzekventan u pogledu smislenog koncepta“. Institut IFO je također tada upozoravao da se izmjenama poreznog sustava mora pristupiti oprezno jer ulagači ne vole česte izmjene poreznog sustava, a ostavili su HDZ-u da sam odluči želi li sustav još ostaviti neko vrijeme nepromijenjenim ili, ako ga želi mijenjati, da to bude „jednom za svagda i temeljito, nakon čega se više ne bi mijenjao.“

Dr. Schönherr međutim naglašava da je njihova preporuka bila da „porezna reforma mora biti provedena zajedno s programom ekonomskih reformi a ne sama za sebe“.

„Zbrzana velika porezna reforma, bojim se osobno, mogla bi se nakon nekog vremena pokazati nedostatnom, a ulagačima bi nova promjena poreza mogla proizvesti nove štete. A je li porezna reforma u Hrvatskoj prilagođena reformi cjelokupnog gospodarstva? Još nisam upoznat s velikim programom gospodarskih reformi koji bi se provodio u Hrvatskoj. Dakle, pitam se kako bi se sveobuhvatna porezna reforma mogla uskladiti s programom reforme gospodarstva. Ne vjerujem da to može biti ostvareno u jako kratkom vremenskom roku, ali želim Hrvatskoj uspjeh u naporima da pokrene gospodarstvo. Ako je porezna reforma znak da je nova vlada posvećena promjeni ekonomskih politika nabolje, možda bi i mogla pokazati pozitivne učinke.“

Odgađanje bi značilo gubljenje vremena

Dr. Željko Lovrinčević na pitanje je li porezna reforma trebala uslijediti nakon predstavljanja cjelokupne reforme gospodarstva i je li, zapravo, ona trebala biti dio još većeg paketa u kojem bi se jasno vidio smjer u kojem gospodarstvo želi voditi Vlada premijera Plenkovića, odgovara protupitanjima: „Ima li neko drugo ministarstvo ovako razrađen reformski paket? Zašto izgubiti ovo dragocjeno vrijeme, ovo je odlično razrađen reformski paket i on može biti početni paket za cjelokupnu gospodarsku reformu?“

Ako porezna reforma ne uđe sada u proceduru, ako ne bude uključena u kreiranje proračuna za 2017., bit će, kaže Lovrinčević, izgubljena jedna cijela dragocjena godina, izgubit će se ovaj pozitivan zamah i cijela će reforma onda moći početi tek 2018., u bitno drugačijem političkom i gospodarskom kontekstu, piše DW.