Kraj krize donio je oporavak tržištu nekretnina u Hrvatskoj; vidljivi su pozitivni trendovi u realizaciji, zaustavljen je trend pada broja transakcija. Različiti krajevi Hrvatske, različito proživljavaju ovo razdoblje.
Slavonija je u zamjetno najgorem padu s cijenama koje su se u posljednje desetljeće srozale i do 60 posto, izjavio je Mirko Sabljar za Index. Demografske promjene i ekonomska situacija uvjetovale su povećanje ponude dok potražnja unatoč izvanredno niskim cijenama ne ostavlja vidljive rezultate. Mladi odlaze, oni koji ostaju ne kupuju, stanovništvo stari. Kuće recentnih iseljenika nisu one koje se stavljaju na prodaju, u tržišnu ponudu pretežno su ušle nekretnine migranata iz 60-ih.
Iznimke naravno postoje, naročito u Osijeku i okolici, no traže se manje kuće i manji stanovi koji će zadovoljiti potrebe i neće imati visoke troškove življenja. Osijek i okolica bilježe najveći pad potražnje na tržištu nekretnina u vidu kuća.
Ono što je svakako zajedničko na cjelokupnom tržištu u Hrvatskoj je potražnja za novogradnjom. Na području Osijeka pojavio se trend gradnje tzv. urbanih vila – kvalitetno građenih objekata s manjim brojem komfornih, opremljenih stanova uz koje dolazi garaža, vrt ili velika terasa, čije cijene ovisno o visini predujma i detaljima opremanja stana iznose oko 1100 do 1200 eura za kvadrat, kazao je Krunoslav Šabić iz Tasman nekretnina za komentar u Glasu Slavonije.
Kvalitetno građeni, komforni stanovi svoje kupce pronalaze i prije završetka gradnje što je svakako dobar pokazatelj oporavka, no Boro Vujović iz Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK-u, gostujući u Novom danu rekao je kako još nema pokazatelja da je poboljšanje dugoročno ili da će se dogoditi nekakav veliki boom na tržištu u narednom desetljeću. Smatra kako je kupovina velikih poljoprivrednih zemljišta u Slavoniji isplativa, a primjeri poput apartmanizacije koja se događa na Plitvicama te razvoj na tom području imaju veću mogućnost oživljavanja i cjenovnog pomaka nego istok Hrvatske.
Tijekom prošle godine, kako navodi Zane u godišnjem pregledu tržišta nekretnina u Hrvatskoj općenito je povećan broj transakcija, sa značajno većim brojem transakcija, i dalje najviše u turističkom sektoru kod ulaganja u postojeće kapacitete i renovaciju postojećih hotela. Vujović iz vlastitog iskustva navodi da i druge industrije žele uložiti novac u turizam te da vjeruju kako je to područje koje će dovesti do rasta. Zanimljiviji su manji hoteli od nekih manjih smještajnih jedinica, iako raste broj turista i posljedično iznajmljivača. Takav trend dovodi do nesrazmjera cijene i kvalitete. Potražnja je velika, a ponuda mala.
Jedan od razloga za određeni pomak ove godine je APN. Subvencionirani krediti doveli su do živosti na tržištu. Pojavila se prilika za rješavanje stambenog pitanja. Problem s mjerom, kako kaže Vujović je to da je kratkoročna i jednokratna te je dovela do određene destabilizacije tržišta. Kupci ne stignu pregovarati te pristaju na više cijene.
Smatra kako bi APN bila dobra mjera kad bi bila trajna. Navodi i problematiku s dokazivanjem legalnosti zgrada (Dalmcija je problematična sa zemljišnim knjigama) te psihološkom pomaku u vrijednosti cijena koji se događa zbog iznosa subvencije od 1900 eura po kavdratu. U odnosu između tražene i ostvarene cijene u prosjeku je 5% razlike, a onaj tko dobro postavi tržišnu cijenu ne mora je korigirati. Kriza je dovela i do diferencijacije cijena jer u parametre ulaze i kvadrati, godina, balkon…
Novogradnja se brzo prodaje i po dobroj cijeni, ali stara nekretnina u istom kvartu vrijedi puno manje.
Komentirajući novi porez Vujović se dotaknuo kulturološke važnosti nekretnina te “štednje u cigli”, navodeći podatak da smo prvi ili drugi u Europi prema broju nekretnina koje posjedujemo. “Porez na ciglu zadiranje je u najdublje osjećaje ili emocije.”
Smatra kako će se porez dogoditi, ali ga treba dobro pripremiti, uspoređujući naš ad hoc pristup sa susjedima Slovencima koji su svoj pripremali deset godina i naposlijetku od njega odustali.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mrežaTwitter|Facebook | Instagram.