S obzirom na nepovoljnu strukturu u kojoj dominira turizam, hrvatsko gospodarstvo bi se od posljedica koronakrize moglo oporavljati dulje i bolnije, pa tako ni najnovija prognoza Komisije, kojom je povećana procjena pada hrvatskog BDP-a u ovoj godini na 10,8 posto, ne predstavlja ništa neočekivano, ocjenjuju za Hinu ekonomski analitičari.
Europska komisija (EK) u utorak je u privremenim ljetnim prognozama dodatno povećala procjenu pada hrvatskog gospodarstva u 2020. godini, na 10,8 posto, dok za sljedeću godinu predviđa djelomični oporavak i rast od 7,5 posto.
Hrvatska je među tri najteže pogođene zemlje, s obzirom da najveći pad BDP-a Komisija predviđa u Italiji, 11,2 posto, Španjolskoj 10,9 i Hrvatskoj 10,8 posto. Kako se navodi u prognozi, pandemija koronavirusa teško je pogodila gospodarstva svih zemalja članica EU-a, ali neravnomjerno i najteže će stradati one koje u većoj mjeri ovise o turizmu.
U proljetnim ekonomskim prognozama, prvima nakon izbijanja pandemije koronavirusa, objavljenim 6. svibnja, Komisija je procijenila da će se hrvatski BDP u ovoj godini smanjiti za 9,1 posto, a sljedeće godine rasti za 7,5 posto.
Redoviti profesor na Fakultetu političkih znanosti Luka Brkić kaže da najnovije prognoze nisu neočekivane, a ocjenjuje da će Hrvatska, s obzirom na strukturu gospodarstva i značajan udio uslužnog sektora, prije svega turizma i povezanih djelatnosti, imati dodatne poteškoće.
“Vrijeme našeg oporavka moglo bi biti duže, problematičnije i bolnije”, ocjenjuje Brkić.
No, dodaje da je općenito, kada je o prognozama riječ, “puno pričanja napamet”, uz brojne pretpostavke, koje ostavljaju preveliki prostor za spekulacije, s obzirom da ne postoje “gole činjenice”, koje samo treba povezati i staviti u model.
Stoga mu je i vrlo teško reći što slijedi na jesen te koliko će rasti nezaposlenost. Puno je tih “ako”, kaže Brkić, u kontekstu i podbačaja turističke sezone, eventualnog dolaska tzv. drugog vala koronavirusa, a i uz činjenicu da Hrvatska nema fiskalni i monetarni kapacitet za ponovo “zatvaranje” gospodarstva.
Bit će teško, neizvjesno i “grbavo”, no u kojoj mjeri i kako, to ćemo tek vidjeti, zaključuje Brkić.
Novotny apostrofira prednosti članstva u EU-u
Ekonomski analitičar Damir Novotny kaže da će oporavak gospodarstava EU-a iduće godine sigurno uslijediti, no da se tu i bitno razlikuje situacija od zemlje do zemlje, pri čemu također apostrofira nepovoljnu gospodarsku strukturu Hrvatske, ovisnu o turističkim kretanjima.
#related-news_0
Turizam je dominantan u kreiranju hrvatskog BDP-a i radnih mjesta, kaže Novotny i ocjenjuje da će gospodarski pad ove godine sigurno biti iznad 10 posto, dok bi se u slijedećoj godini mogao ostvariti “dobar rast” no nikako ne na razini 2019. godine.
“Trebati će nam nekoliko godina za oporavak”, smatra Novotny.
Podržava intervenciju Vlade u pogledu potpora za očuvanje radnih mjesta, međutim upozorava da je ona kratkoročna i ne može trajati dulje razdoblje. “Već na jesen ćemo imati problem s očuvanjem tih radnih mjesta, prije svega u turističkom sektoru i povezanim sektorima”, upozorava.
U odnosu na 2009. godinu, kada je Hrvatska izgubila oko 150 tisuća radnih mjesta, velika razlika je u tome što je Hrvatska sada članica EU-a, kaže Novotny i podsjeća da se na razini Unije priprema paket mjera za ubrzanje oporavka zemalja članica “EU sljedeće generacije”, kojim bi Hrvatskoj trebalo pripasti oko 10 milijardi eura.
#related-news_0
Ipak, dodaje, poželjno je da Vlada provede i strukturne reforme, ustvrdivši da je to djelomično i uvjetovano paketom mjera.
“Sad je pravo vrijeme da se provedu reforme, kako bi ekonomija iz ove krize izašla jača, a ne slabija, kako se to dogodilo 2009. godine”, rekao je Novotny, koji između ostalog zagovara restrukturiranje javnog sektora, u smislu smanjenja troškova i povećanja efikasnosti.
Ocjenjuje da je pred hrvatskom vladom veliki izazov, s obzirom da bi paralelno s očuvanjem ekonomske aktivnosti i likvidnosti privatnog sektora, po njemu, trebala pokrenuti novi investicijski ciklus koji bi imao dugoročne učinke na strukturu gospodarstva, kako bi došlo do diverzifikacije nacionalne ekonomije, u smislu da ona ne ovisi samo o turizmu.
Povrh članstva u EU-u, Novotny smatra da bi bilo jako dobro da je Hrvatska članica eurozone jer bi tada oporavak bio brži. “Tada bi protukrizni kišobran bio veći, izdašniji i širi, uz korištenje čitavog niza instrumenata koje mogu koristiti trenutne članice”, zaključuje Novotny.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.