Banke već godinama imaju gotovo nultu kamatu na osobnu štednju, ali zato skupo naplaćaju kamate na kredite. Nakon što je talijanska vlada uvela porez na dodatni profit banaka, čuju se glasnije i prijedlozi da isto napravi i Hrvatska. Iz Vlade za sada šute, no najavljuju jednu drugu pogodnost za štediše.
Kriza u Hrvatskoj? Kako za koga – bankama nikad bolje. Treba li im uvesti dodatan porez?
“Da, svakako. Mislim da su banke ekstraprofitne ustanove i da apsolutno žive na našim novcima. Trebaju nešto i dati državi.”
“Treba. Previše zarađuju, a građani su većinom u ovrhama”
Posljednjih godinu dana snažno su rasle kamatne stope u eurozoni, no to nisu osjetili štediše na svojim računima. Zbog toga Italija uvodi porez od 40 posto na ekstraprofit banaka. Hoće li se to odraziti i na PBZ i Zagrebačku banku koje su u talijanskom vlasništvu?
“Naše štediše nemaju nikakvog problema s tim. To je vezano za dobit naših banaka i za isplatu, znači dobit kroz isplatu dividende bankama majkama, odnosno talijanskim bankama koje su vlasnici naših banaka. Tako da naše štediše mogu biti mirni jer to neće utjecati na održivost ili uspješnost poslovanja naših banaka”, kazao je Niko Maričić, fond menadžer u InterCapitalu.
I Hrvatska vlada razmišlja kako doskočiti ekstraprofitima banaka. Neto kamatni prihod banaka u Hrvatskoj samo u prvom tromjesječju rastao je za čak 45 posto.
Ekonomski analitičar Željko Ivanković kazao je sljedeće: “Meni se čini da Vlada ne zna što bi radila. Ili se boji čak i pitati što bi radila ili se boji prepoznati problem. Mi moramo u nju imati povjerenja, a dosad nije pokazala da možemo imati u nju povjerenja jer se skriva, migolji, izbjegava imenovati stvari njihovim imenom.”
Vlada razmišlja i o drugim instrumentima za pomoć građanima:
Anticipirajući ovakve posljedice monetarne politike Ministarstvo financija pored narodnih obveznica već nekoliko mjeseci radi na razvoju sustava koji će omogućiti građanima ulaganje i u kratkoročni državni dug, o čemu će izvijestiti detaljnije u narednim tjednima.
Bankama bildaju profite, a građanima daju mrvice – tvrde stručnjaci, ali ipak ne misle da je to loš potez.
“Oni sad najavljuju da će štedišama omogućiti da praktički štede kod države, a ne kod banaka, ne bi li umirili štediše zbog te ogromne marže”, kazao je ekonomski analitičar.
Niko Maričić je mišljenja da se ovdje se radi o instrumentu koji je malo drugačiji od narodne obveznice, odnosno kraćeg roka dospjeća.
“Narodna obveznica je bila izdana s rokom dospijeća od dvije godine, a ovdje se radi o trezorskim zapisima koji su isto tako dužnički vrijednosni instrumenti koji se izdaju maksimalno na rok do godine dana”, kazao je.
A kako će se Vlada obračunati s bankama i kako će pomoći građanima – za to ćemo morati pričekati kraj godišnjih odmora.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!