Cijene novih stanova u Zagrebu skočile 24 posto! Tržištu nekretnina prijete novi problemi

Prema novoj analizi Ekonomskog instituta Zagreb autora Gorana Butorca, aktivnost na tržištu nekretnina znatno je oslabila posljednjih godina. Dok je broj završenih novih stanova 2022. rastao za 26,9 posto, godinu kasnije taj rast se usporio na 4,3 posto, a prošle godine gotovo je stao – iznosio je tek 0,6 posto. Istodobno, cijene stanova idu prema gore ubrzanim tempom: u 2023. su porasle za 2,7 posto, u 2024. za 11,5 posto, a u prvoj polovici ove godine već za 15,9 posto.

Najveće žarište - Zagreb

Najveće žarište rasta cijena je Grad Zagreb gdje su novi stanovi u prvoj polovici ove godine poskupjeli za 24,1 posto. Dakle, cijene su doslovce odletjele u nebo u odnosu na prethodne dvije godine.

Naime, broj novoizgrađenih stanova u Zagrebu je u 2023. godini smanjen za 19,1 posto, dok je prosječna cijena povećana za 4,1 posto. Prošle godine prosječna cijena novih stanova u Zagrebu povećana je za 8,7 posto, navodi se u analizi, prenosi Dnevnik.hr.

Razlike u cijenama između starih i novih stanova sve veće

Poskupljenja se samo djelomično mogu pripisati skupljem građevinskom materijalu. Ključni uzroci leže u ograničenoj ponudi i visokoj potražnji. Nedostatak kvalificirane radne snage i odlazak građevinske operative u druge zemlje Europske unije smanjuju mogućnost izgradnje, dok s druge strane potražnju potiču niske kamate na štednju, inflatorni pritisci i neravnomjeran gospodarski razvoj zemlje.

U prošloj su godini ukupno izgrađena 16.654 stana, što je za 0,6 posto više u odnosu na godinu ranije, a od ukupnog broja novoizgrađenih stanova, u priobalju je izgrađeno više od pola – 50,1 posto.

Najveći broj stanova izgrađen je lani ipak u Gradu Zagrebu - 3943. Slijede Zadarska županija s 2578 izgrađenih stanova, Splitsko-dalmatinska u kojoj ih je izgrađeno 2196 Istarska županija s 2004 nova stana.

Ulagači su tražili uglavnom one nekretnine koje mogu ostvariti povrat, a ako se radi o stambenim nekretninama u Gradu Zagrebu, više su se kupovale one koje su novijeg datuma izgradnje.

"Može se očekivati da će razlike u cijenama između novijih i kvalitetnijih nekretnina te onih starijih i manje kvalitetnih i dalje biti sve veće", upozorava se u analizi.

Prve posljedice poreza na nekretnine

Velika novost na tržištu od početka ove godine je i uvođenje poreza na nekretnine, koji već pokazuje prve učinke – usporavanje gradnje novih stanova. U priobalju se, zbog snažnog interesa stranih kupaca, porez pokazuje manje učinkovitim u smirivanju tržišta.

Analiza procjenjuje da bi novi porez mogao donekle smanjiti potražnju i ublažiti rast cijena, ali i usporiti izgradnju i smanjiti ponudu, što bi opet moglo dovesti do nove neravnoteže na tržištu.

"To će zasigurno podržavati daljnji rast cijena novoizgrađenih stanova. Također, pad potražnje i daljnje usporavanje aktivnosti na tržištu nekretnina mogu imati negativne posljedice na nastavak procesa odljeva građevinske operative i kvalificirane radne snage iz Hrvatske prema razvijenijim zemljama Europske unije. Smanjena aktivnost na tržištu nekretnina može izazvati negativne multiplikativne učinke na ostale gospodarske sektore poput proizvodnje u rudarstvu i vađenju (šljunak i pijesak), prerađivačke industrije (cement, cigla, staklo, drvena građa, sanitarije, namještaj), poslovnih usluga – projektiranja i sl. To bi se u konačnici moglo negativno odraziti na ukupna gospodarska kretanja u zemlji i na smanjenje kupovne moći domaćih rezidenata te učiniti im poželjnu nekretninu još nedostupnijom", zaključuje se u analizi Ekonomskog instituta.

Procjene Europske komisije o kretanju BDP-a za Hrvatsku u 2026. godini

ukazuju na blago usporavanje gospodarskog rasta. To bi dodatno moglo pridonijeti smanjenju broja transakcija i usporavanju aktivnosti na tržištu nekretnina.