Europljani strahuju od novog vala poskupljenja, najzabrinutiji stanovnici ove tri zemlje

U europodručju Europska središnja banka procjenjuje da će se inflacija hrane ublažiti kako bude slabio utjecaj ranijeg rasta globalnih cijena prehrambenih sirovina i nepovoljnih ljetnih vremenskih uvjeta, a zatim će se do kraja 2026. stabilizirati na razini nešto iznad 2%, piše Euronews.

Unatoč tome, raspoloženje potrošača pokazuje da se pritisci na cijene i dalje snažno osjećaju.

Istraživanje ING Consumer Researcha pokazuje da rast cijena hrane ostaje jedno od glavnih pitanja za potrošače u EU-u u 2026. godini. Mnogi očekuju da će cijene namirnica nastaviti brzo rasti, osobito u zemljama u kojima hrana i bezalkoholna pića čine velik udio u kućnim budžetima.

Kad je riječ o očekivanjima poboljšanja kupovne moći, pesimista je više nego onih koji su optimistični.

Kako se, dakle, očekuje da će se cijene hrane kretati diljem Europe 2026. godine? U kojim zemljama potrošači očekuju daljnji rast? I kako se udio troškova za hranu u kućnim proračunima razlikuje među europskim državama?

Strah od rasta cijena prelazi 60% u tri zemlje

Ukupno 58 % ispitanika izjavilo je da se u potpunosti slaže ili slaže s tvrdnjom:

"Očekujem da će razina cijena namirnica u mojoj zemlji u sljedećih 12 mjeseci rasti brže.”

Samo 14 % ispitanika u šest zemalja nije se složilo s tom tvrdnjom. Ekonomist ING-a Thijs Geijer to je opisao kao znak da se pritisci na cijene usporavaju, ali je upozorio da mnoga kućanstva i dalje osjećaju posljedice nedavne inflacije hrane.

„To je znak da su mnogi potrošači mentalno spremni ili se pripremaju na još višu inflaciju”, rekao je Geijer. Dodao je da će potrošači vjerojatno trebati dulje razdoblje umjerene inflacije prije nego što promijene svoja očekivanja.

Istraživanje ING-a obuhvatilo je šest europskih zemalja — Njemačku, Španjolsku, Nizozemsku, Belgiju, Poljsku i Rumunjsku — s oko 1.000 ispitanika u svakoj.

Osim u Španjolskoj, zabrinutost zbog rasta cijena u ostalim je zemljama bila veća te je u nekim slučajevima prelazila dvije trećine ispitanika. U Rumunjskoj 73 % ispitanika očekuje da će cijene namirnica u sljedećih 12 mjeseci rasti brže. U Belgiji taj udio iznosi 66 %, a u Nizozemskoj 64 %.

U Njemačkoj više od polovice ispitanika (57 %) očekuje brži rast cijena namirnica, dok je u Poljskoj taj udio blizu polovice (49 %).

Zašto je udio u Španjolskoj niži?

Španjolska bilježi najniži udio - tek oko dvije petine ispitanika (39 %) ima takvo očekivanje.

Španjolsko gospodarstvo poraslo je 2,8 % u 2025. godini, znatno iznad prosjeka europodručja od 1,5 %. Niže cijene energije i usporavanje inflacije pomogli su očuvanju povjerenja potrošača i potaknuli potrošnju.

Podaci platforme Indeed također pokazuju da je Španjolska na drugom mjestu među pet najvećih europskih gospodarstava po broju oglasa za posao, koji su krajem 2025. bili 54 % iznad pretpandemijske razine.

Projekcije OECD-a također svrstavaju Španjolsku na vrh među pet najvećih europskih gospodarstava, s očekivanim realnim rastom BDP-a od 2,2 %, u usporedbi s 1,2 % u europodručju i Ujedinjenoj Kraljevini.

OECD očekuje da će snažno otvaranje novih radnih mjesta i rast realnih plaća i dalje podupirati privatnu potrošnju u Španjolskoj.

Potrošači skeptični

Jesu li europski potrošači optimistični kad je riječ o poboljšanju kupovne moći? Ne osobito.

U šest promatranih zemalja 39 % ispitanika ne slaže se s tvrdnjom: „Očekujem da će moja kupovna moć u 2026. biti veća nego ove godine”, što je znatno više od 29 % onih koji se s tom tvrdnjom slažu.

„Unatoč tome što su realne plaće u velikoj mjeri oporavljene, potrošači ostaju pesimistični u pogledu svoje kupovne moći uoči 2026.”, rekao je Geijer.

Njemačka bilježi najvišu razinu pesimizma: više od polovice ispitanika (53 %) ne slaže se s navedenom tvrdnjom, a odmah iza nje je Belgija s 50 %.

U ostalim zemljama udio pesimista je niži — 40 % u Nizozemskoj, 36 % u Poljskoj i 34 % u Rumunjskoj.

Španjolska se ponovno izdvaja. Samo 18 % ispitanika ne očekuje poboljšanje kupovne moći, dok se više od polovice (52 %) slaže s tvrdnjom, što upućuje na optimističnija očekivanja.

Geijer je istaknuo da su španjolski potrošači znatno optimističniji, vjerojatno zbog relativno snažnog rasta realnih plaća u posljednjih nekoliko godina.

Inflacija hrane i udio u kućnom proračunu

Postoji pozitivna povezanost između prosječne godišnje inflacije hrane i bezalkoholnih pića te njihova udjela u kućnoj potrošnji. Kako raste jedno, obično raste i drugo. Povezanost nije savršena, ali je prilično izražena.

To znači da su neke zemlje snažnije pogođene jer se suočavaju s višom inflacijom hrane, a kućanstva istodobno veći dio svojih budžeta troše na hranu.

Primjerice, u Rumunjskoj je inflacija hrane 2025. iznosila 6,8 %, dok su kućanstva na hranu i pića trošila 23,1 % svojih budžeta.

Takav se obrazac općenito uočava u više zemalja istočne Europe i na Balkanu.