Gdje je u Europi najskuplja kava za van?

U razdoblju 2023.–2024. diljem svijeta je, prema podacima Statista, konzumirano približno 10,62 milijardi kilograma kave, što je blagi porast u odnosu na otprilike 10,38 milijardi kilograma godinu ranije.

No, koliko nas zapravo košta ta šalica, jesmo li previše izloženi visokim cijenama i koliko se cijene razlikuju diljem Europe?

Koliko kave Europa kupuje?

Od 27 zemalja Europske unije i Ujedinjenog Kraljevstva, obuhvaćenih istraživanjem Pressata o konzumaciji kave na radnom mjestu (provedenom od siječnja do ožujka 2025.), radnici u UK kupuju najviše kava za van, u prosjeku 1,96 šalica dnevno. Slijede Belgija (1,79 šalica), Poljska (1,77), Francuska (1,76) i Rumunjska (1,68), piše euronews.

Na drugom kraju ljestvice, najštedljiviji su radnici u Luksemburgu, koji kupuju prosječno 0,82 šalice dnevno. Također, kavu za van malo kupuju radnici u Mađarskoj (0,83), Češkoj (0,84) i Švedskoj (0,9).

Možda će biti iznenađenje da je Francuska, četvrti najveći kupac kave za van u Europi, ujedno i zemlja koja plaća najviše po šalici - prosječno 3,42 eura. Stereotipi nas navode na uvjerenje da Francuzi vole svoju kratku, tamnu i jaku kavu. Međutim, među ispitanicima samo 8,94% kupuje espresso za van. Zapravo, najpopularniji izbor bila je caffe latte (17,02%), a zatim caffe macchiato (16,17%).

Druga najskuplja kava za van je u Litvi, gdje prosječna šalica stoji 3,39 eura, a najpopularniji napici su cappuccino i cortado (oboje preferira po 14,87% ispitanika).

Najjeftinija šalica može se pronaći, možda neočekivano, u Danskoj, s prosječnom cijenom od 1,89 eura. Danci imaju umjerenu ovisnost o kavi, s prosjekom od 1,32 kupljene kave za van dnevno — a najčešće piju Americano.

Danska je zapravo jedina zemlja gdje prosječna cijena šalice pada ispod 2 eura, a najbliži su joj Slovačka (2,08 eura) i Cipar (2,09 eura).

Cappuccino cijene

Pomalo drugačiju sliku daje analiza prosječne cijene cappuccina u glavnim gradovima Europe, koju je prikupio Numbeo.com.

Ispostavlja se da je najviša cijena za ovaj mliječni napitak u Kopenhagenu. U danskoj prijestolnici cappuccino prosječno stoji 5,81 eura — znatno više od prosječne cijene kave neodređene vrste u Danskoj.

Još samo u dvije druge zemlje cappuccino košta više od 5 eura: na Islandu, gdje šalica stoji 5,33 eura, i u Švicarskoj, gdje iznosi 5,27 eura. Više od 4 eura po cappuccinu plaća se u Skandinaviji, Ujedinjenom Kraljevstvu, Belgiji, Nizozemskoj, Francuskoj i Austriji.

Na drugom kraju ljestvice su zemlje istočne Europe, Balkanskog poluotoka i Italija. U domovini cappuccina, šalica stoji svega 1,53 eura — ali najjeftinija se može pronaći na Kosovu (1,27 eura) i u Ukrajini (1,36 eura).

Poljaci, koji se često žale na visoke cijene kave u kafićima, smješteni su negdje u sredini europske ljestvice — cappuccino u Varšavi prodaje se po cijeni od 3,64 eura. To, međutim, ne znači da su poljske pritužbe potpuno neutemeljene. Osim Njemačke, sve susjedne zemlje imaju niže cijene kave.

Usklađuju li se cijene kave u Europi s prihodima?

Ako pogledamo cijene kave za van u odnosu na plaće diljem kontinenta, tko zapravo dobiva najbolju vrijednost za svoj novac?

U Francuskoj, koja ima najvišu cijenu šalice, samci godišnje kući donesu 32.354 eura, prema podacima Eurostata iz 2024. To znači da prosječna kava predstavlja oko 0,0106% njihova godišnjeg dohotka.

U Danskoj, gdje je neto plaća 43.913 eura, kava je proporcionalno još jeftinija, koštajući tek 0,004% plaće.

No, u Litvi, koja ima drugu najskuplju kavu u Europi, potrošači dobivaju posebno lošu vrijednost. Prosječna neto plaća iznosi 15.909 eura, što znači da šalica kave čini oko 0,021% godišnjeg dohotka.

Zemlje s višim prihodima očito dobivaju bolju vrijednost. Radnici u Luksemburgu godišnje kući donesu prosječno 50.410 eura i plaćaju oko 3 eura po kavi. To je tek 0,005% njihove plaće.