Koliko plaćamo struju i plin u odnosu na druge europske zemlje?

Borna Filic/PIXSELL

Cijene struje i plina za kućanstva značajno variraju među europskim prijestolnicama. Kada se prilagode standardima kupovne moći (PPS), rangiranje zemalja značajno se mijenja.

Cijene energije u EU-u, koje su porasle nakon ruske invazije na Ukrajinu početkom 2022. godine, stabilizirale su se nakon godine dana. Tijekom 2024. godine, godišnja stopa inflacije za cijene energije bila je blago negativna u većini mjeseci.

Računi za energiju igraju ključnu ulogu u kućnim proračunima, pri čemu struja, plin i drugi energenti čine 5,5% ukupne potrošnje kućanstava u EU-u 2023. godine. Ovo je posebno značajno za kućanstva s niskim primanjima, jer moraju alocirati veći udio svog proračuna na troškove energije, piše Euronews.

Cijene energije značajno variraju širom Europe, ali koje zemlje imaju najskuplje i najjeftinije cijene struje i plina?

Široka razlika

Indeks cijena energije za kućanstva (HEPI), koji su sastavili Energie-Control Austria, MEKH i VaasaETT, pruža najnovije podatke o cijenama struje i plina za kućanstva u prijestolnicama 33 europske zemlje.

Stanje na 3. siječnja 2025. pokazuje da su cijene struje za kućanstva široko varirale u Europi, od 9,1 c€/kWh u Budimpešti do 40,4 c€/kWh u Berlinu, dok je prosjek EU iznosio 25,5 c€/kWh.

Osim Berlina, najskuplje prijestolnice za kućanstva s obzirom na cijenu struje bile su Bruxelles (38,5 c€/kWh), Kopenhagen (37,5 c€/kWh), London (36,8 c€/kWh) i Bern (36,4 c€/kWh).

Budimpešta, koja je imala najnižu cijenu struje, bila je na čelu, a slijedili su je Kijev (9,8 c€/kWh), Beograd (10,5 c€/kWh) i Podgorica (11,1 c€/kWh).

Cijene struje u prijestolnicama srednje i istočne Europe obično su bile niže od prosjeka EU-a. Jedini izuzetak bio je Prag (35,3 c€/kWh), koji je bila jedina prijestolnica u regiji u kojoj su cijene premašivale prosjek EU-a.

Cijene struje prema PPS-u

Kada se prilagode standardima kupovne moći (PPS), rangiranje cijena struje značajno se mijenja, jer PPS pruža pravedniju usporedbu. Kao umjetna valuta, ona eliminira razlike u općoj razini cijena.

Izraženo u PPS-u, cijene struje varirale su od 10,6 u Oslu do 43,9 u Pragu, što pokazuje značajne promjene u rangiranju u usporedbi s nominalnim cijenama. “Češka je karakterističan primjer kako se rang tržišta mijenja kada se cijene izražavaju u PPS-u”, rekli su Grigoriou i Papamarkou iz VaasaETT-a. Prag je rangiran 7. po nominalnim cijenama struje, ali zauzima prvo mjesto prema PPS-u.

Najdramatičnije promjene u rangiranju uključuju:

Bern: Pao je s 5. mjesta prema EUR-u na 23. prema PPS-u
Luxembourg City: Pao je s 12. mjesta prema EUR-u na 24. prema PPS-u

Kopenhagen: Pao je s 3. mjesta prema EUR-u na 15. prema PPS-u
Varšava: Popela se s 18. mjesta prema EUR-u na 6. prema PPS-u
Vilnius: Popeo se s 16. mjesta prema EUR-u na 7. prema PPS-u

Ove promjene sugeriraju da, dok prijestolnice istočnoeuropskih zemalja često imaju niže nominalne cijene struje, niža kupovna moć čini struju većim financijskim opterećenjem za kućanstva. S druge strane, zapadnoeuropske i sjevernoeuropske prijestolnice mogu izgledati skupo prema nominalnim cijenama, ali postaju relativno pristupačnije kada se prilagode prema PPS-u.

U Zagrebu, koji je po nominalnoj cijeni bio na 26. mjestu, situacija se mijenja kada se u to ukalkulira kupovna moć te zauzima 21. mjesto, ali i dalje je ispod europskog prosjeka.

Jeftiniju struju od Zagreba plaćaju Kijev, Oslo, Valleta, Budimpešta, Helsinki, Stockholm, Beograd, Ljubljana, Podgorica, Luxsembourg, Bern, Amsterdam.

Stockholm je izuzetak u cijenama plina

Širom EU-a, cijene plina za kućanstva varirale su od 2,5 c€/kWh u Budimpešti do 33,3 c€/kWh u Stockholmu, više od 13 puta skuplje nego u Budimpešti.

“Ovo se može objasniti prirodom švedskog tržišta plina; malom veličinom s 77.000 kućanstava korisnika plina u cijeloj Švedskoj, od kojih je 50.000 u izoliranoj plinskoj mreži u Stockholmu”, rekli su Rafaila Grigoriou i Iliana Papamarkou.

Amsterdam (18,3 c€/kWh), Bern (17,4 c€/kWh) i Rim (15 c€/kWh) slijedili su švedsku prijestolnicu.

London je imao najnižu stopu među pet najvećih ekonomija, s 8,8 c€/kWh.

Grigoriou i Papamarkou pripisali su razlike u cijenama plina nekoliko faktora, uključujući “različite strategije nabave i cijena, razine skladištenja, temperaturne i vremenske uvjete, međusobnu povezanost s drugim tržištima, međusobno subvencioniranje i tarifni miks”.

Cijene plina prema PPS-u varirale su od 3,8 c€/kWh u Budimpešti do 28,3 c€/kWh u Stockholmu.

Značajne promjene rangiranja uključuju: