Najviše uvozimo kruh i tjesteninu, a evo koliko će pšenice biti višak, ratari: Povećajte robne zalihe!

Potrebe Hrvatske su dvije trećine manje od proizvedenog

Potrebe Hrvatske su manje od trećine tog broja, što znači da će se sirovina prodavati u, kako kažu, bescjenje, jer skladištenje nije opcija.

"Oko 98 posto poljoprivrednih gospodarstava nema skladišnih kapaciteta, a nemamo ni prerađivačke kapacitete, dakle prisiljeni smo izvoziti je kao sirovinu. Njezina se cijena kreće oko 155 eura po toni, čime ratar ne pokriva ni svoje troškove”, ističe Mato Brlošić, član Upravnog odbora za ratarstvo pri Komori, dodajući kako u cijelom lancu prolaze dobro svi osim proizvođača kojih je svake godine sve manje.

Država treba povećati robne zalihe

Cijena bi trebala biti barem 200 eura po toni, a država bi, smatra, trebala povećati svoje robne zalihe. Time bi se osigurala za neke krizne situacije, jer na zalihama je trenutno količina za samo nekoliko mjeseci. Nestajalo je ulja, pa se postavlja pitanja - što ako je pšenica sljedeća, prenosi Agroklub.

U EU-u se izdvaja i do 60 posto, a kod nas 20!

“Uvijek netko može reći pšenica iz Ukrajine je 150 eura po toni, u redu, ali nam onda dajte gnojivo po cijeni kao u Ukrajini ili zaštitna sredstva. Druge zemlje članice EU iz svoje državne blagajne izdvajaju i 60 posto za poljoprivredu, a mi samo dvadeset.

Ili nam otkupite količine ili subvencionirajte skladištenja do Nove godine kad će cijene biti povoljnije”, zavapio je Petar Pranjić, predsjednik Odbora za poljoprivredu HPK prema državnom tajniku Ministarstva poljoprivrede Zdravku Tušeku.

HPK ratari

A on je pak odgovorio kako država ne može kupovati po cijeni koja je niža od tržišne, jer je onda na gubitku. Od kapitalnih ulaganja nisu, kaže Tušek, odustali, ali pokušavaju pronaći najbolji način osiguravanja sredstava za ulaganja u izgradnju ili kupnju opreme.

U sljedećim će tjednima imati razgovore s poljoprivrednicima na temu otkupa žitarica, najavio je.

"Ovdje se radi o hrani"

Prije bi, naveo je Brlošić, za stol sjedala Vlada s jedne strane, otkupljivači s druge, a s treće proizvođači i uspjeli bi ipak nešto dogovoriti, ali s godinama je odaziv bio sve manji, sve tri strane.

Strateški proizvod

"S obzirom da se radi o strateškom proizvodu ne bi se smjela Vlada zajedno s Ministarstvom poljoprivrede ponašati kao da je to čisto tržišna roba, kao automobil kojeg idemo proizvoditi pa ako ga ne prodamo sad prodat ćemo ga za godinu dvije, tri, ovdje se radi o hrani”, rekao je.

Cijena pšenice - niža! A cijena kruha?

Povukao je i paralelu kako u vremenu gdje cijene svih proizvoda rastu, cijena pšenice ne samo da nije rasla, nego se, u odnosu na dvadeset godina prije, zapravo spustila. Naime, prije dvadeset godina je bila oko 16 centi po kilogramu.

Predsjednik HPK Mladen Jakopović rekao je kako je nedopustivo da su kruh i tjestenina na prvom mjestu po uvozu u zemlji koja proizvodi žito te da su potrebna ulaganja u prerađivačke kapacitete.