Mnogi smatraju kako si autonomni ili samovozeći automobili naša budućnost, no studija koju su proveli istraživači s Massachusetts Institute of Technology (MIT) otkrila je da bi ta budućnost mogla biti veliki pokretač globalnih emisija ugljika.
Pojednostavljeno, energija potrebna za napajanje naprednih računala za globalnu flotu autonomnih vozila emitirala bi istu količinu emisija stakleničkih plinova kao i svi postojeći podatkovni centri u svijetu, prenosi MIT News.
Činjenica da bi ovaj porast emisija tekao zajedno s porastom električnih vozila, koji bi trebali biti blaži prema okolišu, čini se kao jedan korak naprijed, a nazad dva.
Podatkovni centri u kojima se nalazi fizička računalna infrastruktura koja se koristi za pokretanje aplikacija obično su veliki zagađivači, trenutno emitirajući oko 0,3 posto globalnih emisija stakleničkih plinova. To je otprilike jednako godišnjoj emisiji ugljika u zemlji kao što je Argentina, prema Međunarodnoj agenciji za energiju.
Istraživači MIT-a odlučili su izgraditi statistički model za analizu mogućih emisija ugljika autonomnih automobila budući da se tome posvećuje malo pozornosti. Ovi nalazi pokazuju da bi milijarda autonomnih automobila potrošila dovoljno energije i time proizvela slične emisije kao svjetski podatkovni centri. To se temelji na vožnji svakog vozila jedan sat dnevno i s računalom koje koristi 840 vata.
“Ako samo zadržimo uobičajene trendove u dekarbonizaciji i trenutnu stopu poboljšanja učinkovitosti hardvera, čini se da to neće biti dovoljno da ograniči emisije autonomnih vozila”, rekao je prvi autor studije, Soumya Sudhakar, student diplomskog studija aeronautike i astronautike.
“Ova vozila bi zapravo mogla koristiti tonu računalne snage”, rekao je Sertac Karaman, izvanredni profesor aeronautike i astronautike. “Oni imaju pogled od 360 stupnjeva, dok mi imamo dva oka, oni mogu imati 20 očiju, gledaju posvuda i pokušavaju razumjeti sve stvari koje se događaju u isto vrijeme”, dodao je.
Naveden je primjer gdje jedno autonomno vozilo ima 10 dubokih neuronskih mreža. Ove obrađuju slike s 10 kamera i tijekom jednog sata putovanja na posao, to je 21,6 milijuna zaključaka u jednom danu. To se penje na 21,6 kvadrilijuna zaključaka za jednu milijardu automobila. Uzmite u obzir da Facebookovi globalni podatkovni centri donose nekoliko trilijuna zaključaka svaki dan. da stvari budu gore, model koji su koristili istraživači s MIT-a uopće nije uzeo u obzir energiju koju koriste senzori vozila ili emisije koje dolaze iz proizvodnog procesa.
Dakle, postoji li uopće održivo rješenje? Prema istraživačima, jedno autonomno vozilo trebalo bi trošiti manje od 1,2 kilovata energije za svoje računalne potrebe. To će biti moguće samo ako se učinkovitost računalnog hardvera povećava mnogo brže. To bi se moglo postići ugradnjom specijaliziranog hardvera, što je sam po sebi izazov s obzirom na životni vijek prosječnog vozila.
Istraživački tim je priznao da postoje mnoge nesig
urne varijable budući da se autonomna vozila tek pojavljuju. U Americi, na primjer, GM-ov Cruise ima malu flotu samovozećih robotaksija koji koriste modificirane modele Chevrolet Bolt EV, a ulaganje u robotaksije najavila je i tvrtka Rimac automobili koja bi taj koncept trebala testirati upravo u Zagrebu.
Tim MIT-a je dalje rekao da bi se u scenariju u kojem autonomna vozila postaju sve raširenija vrijeme koje ljudi provode u automobilima zapravo moglo povećati. To je zato što ljudi mogu obavljati više zadataka u vožnji, a i mlađi i stariji mogli bi putovati više jer neće morati sami voziti. Međutim, alternativna istraživanja sugeriraju da bi se vrijeme vožnje moglo smanjiti jer bi algoritmi mogli brzo voditi samovozeće automobile do njihovih odredišta. Jednostavno je prerano da budemo sigurni kako će se promijeniti navike putnika.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!