Nova studija objašnjava razliku između muškaraca i žena u pogledu duljine spavanja, a rezultati bi mogli imati važne implikacije za biomedicinska istraživanja spavanja, koja su se desetljećima uglavnom fokusirala na muškarce.
Nepostojanje ženskih jedinski u istraživanjima
Istraživanja mehanizama spavanja intenzivirana su posljednjih godina, s tisućama studija na životinjama koje su provedene kako bi se ispitao utjecaj kvalitete sna na rizik od bolesti kao što su dijabetes, pretilost, Alzheimerova bolest i imunološki poremećaji, i obrnuto – koliko bolesti mogu utjecati na san, piše rts.rs.
Kao i kod mnogih pokusa, miševi se obično prvi koriste za kontrolu učinaka i nuspojava određenih lijekova, uključujući tablete za spavanje.
Međutim, brojni rezultati upitni su zbog nepostojanja ženskih objekata istraživanja (ženskih jedinki).
Kod muškaraca i žena, utvrđeni su različiti obrasci spavanja, koji se često pripisuju čimbenicima načina života i ulogama njegovatelja.
“Rezultati naše studije sugeriraju da biološki čimbenici mogu igrati važniju ulogu u tim razlikama nego što se dosad mislilo”, rekla je Rachel Rowe, profesorica integrativne fiziologije.
“Otkrili smo da tip miša koji se najčešće koristi u biomedicinskim istraživanjima ima spolno specifično ponašanje i da je, ako se te spolne razlike ne uzmu u obzir, lako krivo protumačiti podatke”, naveli su istraživači.
Studija je koristila posebne kaveze s ultraosjetljivim senzorima pokreta kako bi odredila obrasce spavanja 267 miševa.
Utvrđeno je da su mužjaci spavali ukupno oko 670 minuta tijekom 24-satnog razdoblja, što je oko sat vremena više od ženki miševa. Taj dodatni san, inače, bio je ne-REM san, tijekom kojeg tijelo radi na svom oporavku.
Miševi su noćne životinje i “polifazni spavači”. Spavaju nekoliko minuta, a onda kada se probude, kratko promotre okolinu i zatim nastave spavati. Žene, pokazalo je istraživanje, imaju još kraće cikluse spavanja, odnosno njihov san je fragmentiraniji. Slične spolne razlike pronađene su i kod drugih životinja, uključujući vinske mušice, štakore, zebrice i ptice. Evolucijski gledano, to ima smisla jer bi s biološke perspektive ženke trebale biti osjetljivije na utjecaje iz okoline, te se buditi kada je to potrebno, jer su one najčešće te koje brinu o mladima.
“Da svi spavamo čvrsto kao muškarci, možda ne bismo napredovali kao vrsta?”, pita se Rowe.
Utjecaj hormona
Hormoni stresa poput kortizola (koji potiče budnost) i spolni hormoni vjerojatno imaju dodatni utjecaj. Na primjer, žene obično imaju lošiji san tijekom menstrualnog ciklusa kada su estrogen i progesteron na najnižoj razini. Postoji i teorija da ženama “po prirodi” treba manje sna.
Istraživači se nadaju da će njihovi rezultati potaknuti daljnja istraživanja temeljnih bioloških razlika među spolovima kada je u pitanju spavanje. Očekuju da znanstvenici preispitaju način istraživanja.
Godine 2016. Nacionalni instituti za zdravlje počeli su zahtijevati od znanstvenika koji se prijavljuju za financiranje studija da uzmu u obzir spol kao biološku varijablu. Postignut je napredak, ali istraživanje je pokazalo da rodna predrasuda i dalje postoji, što može imati stvarne posljedice.
Istraživanje simulacijom tretmana spavanja koje je najbolje djelovalo kod ženskih jedinki dalo je najbolje rezultate upravo kada je uzorak jedinki koje su sudjelovale u eksperimentu bio ravnomjerno sastavljen – od istog broja mužjaka i ženki.
U biti, ako su žene nedovoljno zastupljene u studijama, lijekovi koji njima najbolje djeluju mogu se činiti neučinkovitima, a nuspojave mogu proći nezapaženo.
Put od testiranja do primjene lijekova i raznih terapija obično traje desetljećima, a često ono što djeluje na životinjama nije uspješno u kliničkim ispitivanjima na ljudima. Oduzima li toliko vremena upravo zato što se ne vodi dovoljno računa o spolu – pitaju se istraživači.
Autori studije stoga potiču istraživače da uključe oba spola podjednako kada je to moguće, analiziraju podatke za muškarce i žene odvojeno i pregledaju prethodne studije u kojima su žene bile nedovoljno zastupljene.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!