Sve više tvrtki radnike nadzire putem AI-ja: Što to znači za radnička prava?

Europska konfederacija sindikata (ETUC) objavila je vodič koji će pomoći radnicima da spriječe zlouporabu umjetne inteligencije i algoritamskog upravljanja radnih mjesta te "vrate kontrolu nad svojim radnim mjestima", piše Novi list.

Sindikati, naime, upozoravaju da je algoritamsko upravljanje, odnosno korištenje računalno programiranih postupaka za upravljanje radnicima, sve prisutnije u europskom gospodarstvu, a istraživanje OECD-a objavljeno ranije ove godine pokazalo je da je 79 posto radnih mjesta usvojilo barem jedan alat za algoritamsko upravljanje. Ta tehnologija se sve više koristi za određivanje plaća, procjenu učinka i donošenje odluka o zapošljavanju i otpuštanju, a također nadzire i emocije zaposlenika i njihovo ponašanje na radnom mjestu.

Gubitak kreativnosti

Primjerice, radnici u Amazonovim distribucijskim skladištima podvrgnuti su intenzivnom nadzoru i širokom sustavu algoritamskih metrika učinka i evaluacije, što učinkovito dovodi radnike u međusobnu konkurenciju, navode u Europskoj konfederaciji sindikata i upozoravaju da previše tvrtki pokušava zadržati algoritme koji stoje iza tih odluka u tajnosti kako bi onemogućile radnike i izbjegle odgovornost.

Vodič pod nazivom "Pregovaranje o algoritmu: Sindikalni priručnik" bit će stoga sveobuhvatan vodič za sindikate o tome kako osigurati zaštitu prava, plaća i uvjeta rada radnika u doba algoritamskog upravljanja, a Savez samostalnih sindikata dobit će prijevod vodiča za potrebe sindikalnih povjerenika u Hrvatskoj, najavljuje izvršna tajnica SSSH-a za međunarodne odnose i razvoj organizacije Dijana Šobota koja je provela istraživanje o tome koliko se umjetna inteligencija koristi za poboljšanje rada sindikata te u kolikoj mjeri utječe na radnička prava.

Ambivalentni utjecaji

"Ti su utjecaji ambivalentni: s jedne strane UI donosi poboljšanja (povećanje učinkovitosti, ubrzanje rada, poboljšanje sigurnosti), ali istovremeno, posebno ako se njome ne upravlja na demokratski način, ta se potencijalna poboljšanja pretvaraju u potkopavanje uvjeta rada i negativne posljedice, npr. fragmentacija radnih mjesta, erozija profesionalizma, gubitak sposobnosti kritičkog razmišljanja. Drugim riječima, UI ih može preokrenuti u suprotnost, gdje učinkovitost postaje preopterećenje, a podrška se pretvara u stalni nadzor i gubitak autonomije, pri čemu radnici riskiraju postati »stroj stroja«, svedeni na puke nadglednike UI-ja, a ne kreatore čiji se doprinos, stručnost i iskustvo vrednuju", navodi Šobota i dodaje da je kod radnika prisutan aspekt straha od nadzora koji uključuje dehumanizaciju radnih uvjeta, tj. gubitak ljudskog kontakta.

Osim toga, upozorava Šobota, u odnosu na sve dosadašnje tehnologije nadzora učinkovitosti radnika, umjetna inteligencija ne zahvaća samo tzv. "plave ovratnike", odnosno manualni rad, nego sve više ulazi i u sferu kognitivnog rada, odnosno visokokvalificiranih poslova tzv. "bijelih ovratnika" čime tvrtke gube na kreativnosti i stručnom potencijalu jer se pretjerano oslanjaju na UI. Stoga je namjera sindikata da i oni budu za stolom kada menadžment tvrtke bude odlučivao o implementaciji algoritamskog upravljanja radnicima jer se u protivnom postavlja pitanje hoće li UI služiti ljudima ili će se dogoditi obrnuto.

Pozitivni primjeri

"Svi govore o umjetnoj inteligenciji, i akademija, i poslodavci, i političari, a radnike nitko ništa ne pita, a u tome leži najveća opasnost, jer radnici i ne znaju da tvrtka koristi UI i da su joj radnici već podvrgnuti. To je još opasnije jer UI tako utječe na naš rad, a radnik gubi dostojanstvo što kod njega stvara nesigurnost, strah i frustraciju. U konačnici, radnici gube osjećaj ponosa da mogu pridonijeti tvrtki, a tvrtke gube potencijal svojih radnika", navodi Šobota.

Direktiva 2026. postaje zakon

U Europskoj konfederaciji sindikata podsjećaju da će Direktiva EU-a o platformskom radu postati zakon u državama članicama do prosinca 2026. i uključuje novi skup prava u vezi s algoritamskim upravljanjem – pravo na objašnjenje svih automatiziranih odluka i pravo predstavnika radnika na konzultacije o promjenama sustava umjetne inteligencije.

"Iznimno je bitno da kao društvo provedemo fundamentalni dijalog o tome kakav UI želimo, tj. koja je svrha i cilj njegove implementacije, kako bismo osigurali »bolju verziju UI-ja. Drugim riječima, kako bismo osigurali da očekivane koristi budu ravnomjerno i pravedno raspoređene među svima, a ne rezervirane samo za nekolicinu", zaključuje Dijana Šobota.