Poplava sumnjičavosti osnažena društvenim medijima potkopala je povjerenje javnosti u modernu medicinu ostavljajući znanstvenike i zdravstvene radnike da tragaju za načinima jačanja vlastite vjerodostojnosti, kažu stručnjaci.
Posebice u razvijenijim zemljama splasnulo je povjerenje u cjepiva koja su spasila milijune od pogubnosti dječje paralize, tetanusa, boginja, gripe i mnogih drugih nekad galopirajućih smrtonosnih bolesti.
“Razina povjerenja nije onakva kakva je bila prije 20 godina”, kaže francuski imunolog Alain Fischer za AFP. “Urušava se”.
Razina sumnjičavosti zapanjujuća je.
Istraživanje koje je provela Britanska akademija medicinskih znanosti prošle je godine otkrilo da samo 37 posto Britanaca vjeruje dokazima iz medicinskih istraživanja. Dvije trećine navelo je prijatelje i obitelj kao pouzdanije izvore.
VEZANE VIJESTI
Četvrtina od 1500 roditelja anketiranih u SAD-u u 2017. vjeruje da cjepiva mogu izazvati autizam kod zdrave djece unatoč nepostojanju bilo kakvih vjerodostojnih dokaza.
Svaki deseti roditelj odbio je cijepiti svoje dijete barem za jednu bolest.
U Francuskoj u međuvremenu više od 40 posto odraslih izrazilo je sumnje u učinkovitost i sigurnost cjepiva.
Takva stajališta imaju posljedice.
Hripavac, ospice i zaušnjaci, zarazne bolesti koje su gotovo iskorijenjene, vratile su se u proteklom desetljeću u SAD-u zbog toga što je toliko roditelja koji odbijaju cijepiti svoju djecu da je premašen prag potreban za ukupni imunitet zajednice.
U Francuskoj zdravstvene vlasti bile su prisiljene na djelovanje i od ove godine svako dijete koje nije cijepljeno za 11 bolesti neće biti primljeno u vrtić ili školu.
Mnogo je faktora koji su pridonijeli tom porastu nepovjerenja, kažu stručnjaci.
Najštetnije su serije skandala zbog nedostatno preispitanih preparata, lošeg nadzora zdravstvenih vlasti i pokušaja prikrivanja.
Francuska je bila duboko potresena skandalom kada je gotovo 4000 osoba zaraženo HIV-om 1980-ih nakon što je primilo zaraženu krv u transfuziji.
Godine 2010. pokazalo se da korištenje preparata za šećernu bolest Mediator izaziva smrtonosne srčane probleme.
A prošle jeseni tisuće teških malformacija kod novorođenčadi pripisano je lijeku za epilepsiju Valproate.
Slični skandali koji su se ticali EpiPena za anafilaksiju i lijekova za liječenje karcinoma, kao i namještanja cijena, te dvojbe oko prekomjernog prepisivanja opijata poljuljali su povjerenje javnosti u liječnike i farmaceutsku industriju.
U nedavnom istraživanju u Britaniji 82 posto liječnika i 67 posto odraslih osoba suglasno je da su klinička ispitivanja koja financiraju farmaceutske tvrtke često pristrana na način da rezultiraju pozitivnim ishodom.
Medicinska pogreška druge vrste bilo je objavljivanje u uglednom medicinskom časopisu Lancet 1998. istraživanja koje je povezalo cjepiva i autizam kod djece.
Kad je kasnije otkriveno da su dokazi u tome istraživanju krivotvoreni istraživanje je povučeno i njezin autor Andrew Wakefield izbačen je iz struke. No šteta je bila učinjena.
Cjepiva i drugi lijekovi također su žrtve vlastita uspjeha.
“Precjenjujemo rizike cijepljenja i potcjenjujemo rizike bolesti”, kaže Cornelia Betsch, znanstvenica sa Sveučilišta Erfurt u Njemačkoj koja je opširno pisala o cijepljenju.
U isto vrijeme mehanizam djelovanja cjepiva čini se odbojnim, kaže Eric Oliver sa Sveučilišta Chicago.
“Unošenje toksičnih tvari u tijelo kako bi se spriječila bolest nije prirodna ideja”, kaže on za AFP.
Naš mozak također može biti prevaren tako da vidi uzročno-posljedične veze između rijetkih pojava koje se običnom slučajnošću događaju istodobno.
“Kod mnoge se djece u dobi od dvije godine dijagnosticira autizam što je vrijeme kad dobivaju cjepiva”, kaže Oliver.
Kad se doda halo efekt interneta i društvenih mreža počinje se formirati savršena lavina nepovjerenja.
“Društveni su mediji ubrzano postali glavni izvor informiranja za mnoge korisnike”, kaže Walter Quattrociocchi, talijanski znanstvenik koji je proučavao širenje lažnih vijesti i teorije zavjere.
Kad se radi o teorijama zavjere osoba naginje onome u što već vjeruje i ta pristranost igra ključnu ulogu.
“Korisnici (društvenih mreža) rado prigrle netočne informacije kada one potvrđuju ono u što od ranije vjeruju”, kaže Quattrociocchi.
Sve je mutnija granica između činjenica koje su testirane i subjektivnih tvrdnji i to ne pomaže.
Tweet kojeg je 2014. poslao Donald Trump, kaže Quattrociocchi, školski je primjer.
Danas predsjednik SAD-a tada je napisao: “Zdravo dijete ode liječniku, dobije ogromnu količinu cjepiva ne osjeća se dobro i promijeni se – AUTIZAM. Mnogo takvih slučajeva!”
Kasnije je napisao da je cijepljenje u djetinjstvu prihvatljivo ali ne u jednoj ogromnoj dozi.
