NASA je izdala upozorenje: U ovim dijelovima Zemlje ljudi će uskoro umrijeti ako se ovo odmah ne riješi

autor:

14. sij. 2026. 08:33

| Znanost

suša, zemlja, klimatske promjene — Pixabay / Ilustracija

NASA je u najnovijem izvješću ponovno upalila crveni alarm: ako se aktualni klimatski trendovi ne zaustave, već za nekoliko desetljeća dijelovi Zemlje postat će toliko vreli i vlažni da čovjek u njima jednostavno više neće moći preživjeti. Riječ je o upozorenju koje se temelji na satelitskim podacima prikupljanima tijekom prethodnih desetljeća, kao i na klimatskim modelima koji upućuju na budućnost koju je još uvijek moguće izbjeći, ali samo ako se reagira na vrijeme.

Oglas

Ključni pokazatelj u NASA-inoj analizi jest takozvana temperatura mokrog termometra, parametar koji kombinira toplinu i vlagu te pokazuje koliko se učinkovito ljudsko tijelo može hladiti znojenjem. Kada ta vrijednost prijeđe 35 stupnjeva Celzija, tijelo prestaje otpuštati toplinu, što znači da čak i potpuno zdravi ljudi na otvorenom, u takvim uvjetima, mogu umrijeti za svega nekoliko sati. NASA upozorava da bi pri sadašnjoj razini emisija taj prag mogao biti dosegnut između 2050. i 2070. godine.

Najugroženija su gusto naseljena područja južne Azije, gdje već danas milijuni ljudi žive na rubu ekstremnih vremenskih uvjeta. Indija, Pakistan i Bangladeš mogli bi se u nadolazećim desetljećima suočiti sa smrtonosnim toplinskim valovima u kojima čak ni hlad ne pruža pravo utočište. Posebno se ističu i zemlje uz Perzijski zaljev i Crveno more, regije u kojima su temperature već sada među najvišima na svijetu, a dodatno zagrijavanje moglo bi prijeći granice ljudske izdržljivosti.

U opasnosti su i dijelovi Kine, jugoistočne Azije i Brazila. U tim područjima ekstremne temperature dodatno pogoršavaju urbanizacija, krčenje šuma i preopterećenost prirodnih sustava. U Amazoniji bi, upozoravaju stručnjaci, kombinacija visoke vlažnosti i topline mogla stvoriti uvjete u kojima bi boravak na otvorenom postao nepodnošljivo rizičan.

NASA istodobno naglašava da budućnost nije unaprijed određena. Klimatske projekcije pokazuju moguće smjerove razvoja, a ne neminovnu sudbinu. Ako države smanje emisije stakleničkih plinova, zaštite ekosustave i ulože u prilagodbu, najcrnji scenariji mogu biti spriječeni. Ipak, prostor za djelovanje opasno se brzo sužava.

Klimatske promjene više nisu prijetnja budućnosti, već stvarnost sadašnjosti, s sve intenzivnijim toplinskim valovima, duljim sušama i ekstremnim oborinama koje već danas utječu na milijarde ljudi. Znanstvenici upozoravaju da će upravo sljedeće desetljeće biti presudno: hoće li čovječanstvo ostati gospodar planeta ili će planet postati neprikladan za život naših vlastitih potomaka.