Gotovo petina njemačke populacije ima strane korijene, što je porast od blizu četiri posto u samo jednoj godini.

Sukladno podacima iz 2013., čak 15,9 milijuna stanovnika najvećeg europskog gospodarstva ima useljeničku pozadinu, što znači da su strani državljani ili da pripadaju skupini onih koji su se uselili nakon 1950. ili su potomci useljenika.

Taj nagli rast najveći je od 2005. otkad se vodi evidencija o podrijetlu stanovnika, a znanstvenici ga tumače intenziviranjem useljavanja i visokim natalitetom među etničkim manjinama.

Od onih koji imaju useljeničku pozadinu, šest milijuna ih je rođeno u Njemačkoj, a 10,5 milijuna su useljenici.

Useljavanje je postalo brizantna politička tema u mnogim europskim državama, ali glavne njemačke političke stranke izbjegavaju postavljanje toga pitanja u predizbornim kampanjama. Samo krajnje desničarske skupine izričito slijede protuuseljeničku politiku.

Sukladno podacima, najveća skupina među onima s useljeničkom pozadinom koji su rođeni u Njemačkoj potječe iz Turske (12,8 posto), a zatim iz Poljske (11,4), Rusije (9) i Kazahstana (6,9 posto).

Mnoge osobe podrijetlom iz Rusije ili Kazahstana zapravo su etnički Nijemci rođeni u bivšem Sovjetskom Savezu, koji zbog svoje etničke pripadnosti imaju pravo na njemačko državljanstvo.

Od svih onih koji imaju strane korijene, 60 posto su njemački državljani.