Na sastanku lidera Europske unije i Zapadnog Balkana u Bruxellesu, usvojen je plan od 17 točaka u cilju rješavanja izbjegličke krize, priopćio je predsjednik Europske komisije Jean Claude Juncker na konferenciji za novinare.
Predstavnici Albanije, Austrije, Bugarske, Hrvatske, Makedonije, Njemačke, Grčke, Mađarske, Rumunjske, Srbije i Slovenije dogovorili su se na sastanku u sjedištu Europske komisije u Bruxellesu, da poboljšaju suradnju, intenziviraju konzultacije između država duž balkanske rute, i već od ponedjeljka poduzmu konkretne mjere u vezi s izbjegličkom krizom, priopćeno je iz Komisije.
VEZANE VIJESTI
Predsjednik EK Jean Claude Juncker rekao je da države pogođene krizom ne bi trebale samo pričati jedna o drugoj, već i jedna s drugom.
“Susjedi bi trebali raditi zajedno, a ne jedni protiv drugih. Izbjeglice duž balkanske rute treba tretirati na human način, kako bi se izbjegla humanitarna katastrofa u Europi. Zadovoljan sam što smo se danas usuglasili u vezi s planom od 17 točaka koji podrazumijeva pragmatične mjere kako ljudi ne bi bili ostavljeni da se sami brinu za sebe na kiši i hladnoći”, rekao je Juncker.
Lideri EU i zapadnog Balkana, kako je priopćeno iz Komisije, konkretno su se dogovorili o sljedećim mjerama:
- Uspostavljanje kontaktnih točaka u roku od 24 sata kako bi se omogućila dnevna razmjena informacija i koordinacija u cilju kontroliranog i ravnomjernog kretanja ljudi duž balkanske rute.
- Dostavljanje procjene potreba za pomoć od strane Europske unije u roku od 24 sata.
- Ograničavanje sporednih kretanja – Izbjeglice i migrante ne treba premještati na granicu druge zemlje regije bez prethodnog informiranja susjedne države.
- Povećavanje kapaciteta kako bi se osigurali privremeni smještaj, hrana i sanitarno-zdravstvena zaštita.
- Grčka treba uvećati prihvatne kapacitete za 30.000 mjesta do kraja godine, dok bi UNHCR trebao osigurati bar još 20.000 mjesta u toj zemlji, što je preduvjet da bi plan hitne relokacije izbjeglica funkcionirao. Očekuje se financijska pomoć za Grčku i UNHCR.
- Suradnja s UNHCR-om koji će podržavati povećanje prihvatnih kapaciteta za 50.000 mjesta u zemljama duž balkanske rute.
- Suradnja s međunarodnim financijskim institucijama, poput Europske investicijske banke, Europske banke za obnovu i razvoj i Banke Savjeta Europe, koje su spremne financijski podržati zemlje duž balkanske rute.
- Osiguravanje punih kapaciteta za registrciju dolazaka, uz maksimalnu upotrebu biometrijskih podataka.
- Razmena informacija o tokovima i broju izbjeglica i, ukoliko je potrebno, informacija o svim pristiglim izbjeglicama i migrantima na teritoriji jedne države.
- Suradnja s agencijama EU kako bi se uspostavila spomenuta razmjena infromacija.
- Pojačavanje nacionalnih i koordiniranih napora kako bi se migranti kojima nije potrebna međunarodna zaštita vratili u zemlje porijekla u suradnji s Frontexom.
- Suradnja s Europskom komisijom i Fronteksom kako bi se ubrzala praktična suradnja u vezi sa readmisijom u treće zemlje, naročito s Afganistanom, Bangladešom i Pakistanom. Komisija treba raditi na implementaciji postojećih ugovora o readmisiji i početi raditi na novim sporazumima o readmisiji s relevantnim državama.
- Povećanje napora u zaštiti granica, uključujući: finaliziranje i implementaciju akcijskog plana EU i Turske; iskorištavanje potencijala ugovora o readmisiji između EU i Turske; ojačavanje pomorske opreacije Posejdon u Grčkoj; pojačavanje Frontexove podrške na granici Bugarske i Turske; jačanje granične suradnje Grčke i Makedonije uz podršku UNHCR-a; Grčka, Makedonija i Albanija moraju pojačati upravljanje vanjskom granicom, uz Frontexovu podršku registraciji u Grčkoj; suradnja s Frontexom u nadzoru prelazaka srpsko-hrvatske granice, uz registraciju i uzimanje otisaka prstiju; slanje 400 policajaca u Sloveniju u roku od tjedan dana; jačanje Frontexove mreže za procjenu rizika na zapadnom Balkanu kroz intenzivno slanje izvještaja svih država; upotreba RABIT mehanizma gdje za to ima potrebe.
- Odbijanje ulaska građanima trećih zemalja koji ne potvrde želju da zatraže međunarodnu zaštitu.
- Jačanje akcija protiv krijumčarenja i trgovine ljudima, uz podršku Europola, Frontexa i Interpola.
- Korištenje svih mogućih sredstava komunikacije kako bi se izbjeglice i migranti informirali o svojim pravima i obavezama, a naročito o posljedicama odbijanja registriranja, ostavljanja ostisaka prstiju ili dobijanja traženja zaštite tamo gdje se trenutno nalaze.
- Nadzor provođenja ovih mjera na tjednoj bazi. Komisija će uspostaviti koordinaciju za nacionalnim točkama komunikacije.
