Europljani su pesimistični gotovo oko svega. Tko im to može zamjeriti?

Gotovo dvije trećine ispitanika, prenosi Politico, smatra da su "najbolje godine iza nas" (63 posto), dok 77 posto vjeruje da će život u njihovoj zemlji "biti teži za sljedeću generaciju", pokazuje istraživanje agencije za strateške komunikacije FGS Global, koje je u studenome obuhvatilo više od 11.000 ljudi u 23 države članice Europske unije.

Ovakvo sumorno raspoloženje posebno je rašireno u zapadnoj i srednjoj Europi. Većina Europljana (76 posto) smatra da je demokracija u njihovoj zemlji u padu.

Istraživanje otkriva široko rasprostrinjenu zabrinutost zbog stanja europskih demokracija i sposobnosti vlada da se nose s izazovima, među kojima su rat na istočnom rubu kontinenta, gospodarska i geopolitička neizvjesnost te sve veće napetosti s Washingtonom.

Još i prije nego što je američki predsjednik izjavio da želi preuzeti Grenland, velika većina Europljana doživljavala ga je kao negativnu silu za mir, vlastitu zemlju i globalno gospodarstvo.

"Jasno je da postoji vrlo, vrlo visoka razina pesimizma", rekao je Craig Oliver, suvoditelj globalne strategije u FGS Globalu, koji je ranije bio savjetnik za komunikacije bivšem britanskom premijeru Davidu Cameronu.

Iako bi vlade trebale biti svjesne takvog raspoloženja, mogu ga pokušati i iskoristiti, dodao je: "Upravo u takvim trenucima, povijesno gledano, kada su ljudi pesimistični, može doći do promjena i poboljšanja."

"Možete i bolje"

U gotovo svakoj anketiranoj zemlji većina ispitanika smatra da njihova država ide u pogrešnom smjeru. Iznimke su Poljska, Litva i Danska, iako su to zemlje među najizloženijima Rusiji ili, u slučaju Danske, američkom pritisku zbog Grenlanda.

Oliver takvo odstupanje pripisuje načinu upravljanja državama.

"Postoje zemlje u kojima ljudi osjećaju da postoji vodstvo, promjene i da se problemi rješavaju. Ljudi snažno osjećaju da žele biti vođeni, žele jasnoću od svojih vlada."

Istraživanje je loša vijest za većinu vlada jer pokazuje slabo povjerenje javnosti u političke sustave i skepticizam prema njihovoj sposobnosti da učinkovito funkcioniraju.

Na pitanje da biraju između dviju suprotstavljenih tvrdnji, najmanje polovica ispitanika rekla je da politički sustav njihove zemlje "iznevjerava građane i treba temeljitu reformu", a ne da "funkcionira prilično dobro i ne treba značajnu reformu".

Nordijske zemlje, koje su općenito manje sumorne, imale su najpozitivnije rezultate. Negativna mišljenja bila su najizraženija u Rumunjskoj (91 posto), Grčkoj (88 posto) i Bugarskoj (86 posto).

U svim zemljama više od 70 posto ispitanika smatralo je da "imaju pravo očekivati više od vlade", a ne da od nje očekuju previše.

Traži se snažna obrana

S obzirom na brojne izazove s kojima se kontinent suočava, Europljani žele da njihovi čelnici pojačaju angažman i pripreme se.

Na pitanje slažu li se da bi njihove zemlje "trebale odlučnije zastupati svoje nacionalne interese, čak i ako to stvara napetosti s drugim državama", velika većina odgovorila je potvrdno (71 posto).

Ispitanici su također podržali veća ulaganja u europsku sigurnost, pri čemu je 57 posto podržalo veće "izdatke za obranu i sigurnost".

Trumpov učinak

Iako je istraživanje provedeno prije posljednjeg vala Trumpova otvorenog neprijateljstva, američki predsjednik već je tada bio percipiran kao negativna sila.

Druga istraživanja pokazala su da je Trump nepopularan na kontinentu, čak i među pristašama desno-populističkih stranaka koje on vidi kao saveznike.

Oko dvije trećine ispitanika u istraživanju FGS Globala reklo je da su pesimistični u pogledu Trumpova utjecaja u nadolazećoj godini na globalno gospodarstvo (69 posto), mir i sigurnost (64 posto) te na vlastitu zemlju (64 posto).

Na pitanje zaslužuje li Trump Nobelovu nagradu za mir, 77 posto ispitanika odgovorilo je da ne.