Čile bira Boricevog nasljednika: Kandidatkinja Komunističke partije ili 'čileanski Trump'?

Biračka mjesta otvorena su u nedjelju u 8 sati ujutro (11:00 GMT), a očekuje se da će se zatvoriti u 18 sati (21:00 GMT), dok započinju jedni od najpodjeljenijih izbora u novijoj povijesti ove latinoameričke države. Promjena u odnosu na prethodne izbore je obvezno glasanje za registrirane birače.

Oštro suprotstavljeni favoriti su Jeannette Jara, 51-godišnja kandidatkinja vladajuće koalicije iz Komunističke partije, te José Antonio Kast, 59, iz Republikanske stranke, koji obećava „drastične mjere“ u borbi protiv rastućeg nasilja bandi i deportaciju nedokumentiranih migranata.

Ankete sugeriraju da nijedan od osam kandidata na glasačkom listiću neće osvojiti dovoljno glasova za izbjegavanje drugog kruga 14. prosinca. Lijevo orijentirani predsjednik Gabriel Boric ustavno ne smije tražiti drugi uzastopni mandat.

Sigurnost visoko na dnevnom redu

Kampanjom su dominirali rastući kriminal i pitanje imigracije, što je dovelo do poziva na „željeznu šaku“ i prijetnji masovnim deportacijama nalik onima bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Oštar porast ubojstava, otmica i iznuda tijekom proteklog desetljeća probudio je snažnu zabrinutost za sigurnost u jednoj od najsigurnijih zemalja Latinske Amerike, daleko od vala lijevog optimizma i nade u novu ustavnu reformu koji su Borica doveli na vlast.

Boric je postigao određeni napredak u borbi protiv kriminala. Za njegova mandata stopa ubojstava pala je 10 posto od 2022. na šest ubojstava na 100.000 stanovnika, što je nešto iznad razine SAD-a. No Čileanci i dalje ostaju zaokupljeni rastućim nasiljem kriminalnih skupina, za koje krive dolazak bandi iz Venezuele i drugih latinoameričkih zemalja.

Kast, koji je dobio nadimak „čileanski Trump“, obećao je okončati nedokumentiranu imigraciju izgradnjom zidova, ograda i rovova duž pustinjske granice s Bolivijom, glavnom točkom prelaska migranata iz siromašnijih zemalja.

Prijetnje deportacijama

Prije izbora izdao je ultimatum za 337.000 nedokumentiranih migranata da prodaju imovinu i sami napuste zemlju, ili će, ako on pobijedi, biti izbačeni i ostati bez svega.

Na prethodnim izborima stopa apstinencije u prvom krugu iznosila je 53 posto, a velik broj apatčnih ili neodlučnih birača koji će ovoga puta izaći na birališta predstavlja nepoznanicu u utrci. Veći dio Kongresa je na kocki — svih 155 članova Zastupničkog doma i 23 od 50 senatora.

Vladajuća lijeva koalicija trenutačno je u manjini u oba doma. Ako desnica osvoji većinu u oba, to bi moglo postaviti teren da i Kongres i predsjedništvo po prvi put od završetka diktature Augusta Pinocheta 1990. budu pod kontrolom desnice.